Prijatelji životinja – Zablude o vegetarijanstvu i zašto meso nije zdravo

Vegetarijanstvo je način života, životni stil. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra odricanjem, žrtvovanjem, kao da su mrtve i napaćene životinje gurmanski užitak. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra nesigurnim za zdravlje, čak i opasnim za djecu i mlade, kao da su mrtve i napaćene životinje savršene za zdravlje. Svaki se vegetarijanac, kao i onaj koji će to tek postati, svakodnevno suočava s neznanjem, predrasudama i s toliko pogrešnih informacija o vegetarijanstvu, ekologiji, ljudskoj prehrani i zdravlju da je naprosto nužno voditi iste bitke iz dana u dan…

U raspravi će često netko reći da vegetarijanci u svojoj hrani ne dobivaju dovoljno bjelančevina

Istina je suprotna – vegetarijanci dobivaju bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi ljudi: žitarice, povrće mahunarke… Ali odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje bjelančevina životinjskog podrijetla. Te namirnice, osim toga, sadržavaju masti, kolesterol, pesticide i antibiotike, što otežava rad probavnih organa, a osobito jetre i bubrega. Umjesto prijašnjih 15-20 posto kalorija u obliku bjelančevina i 40-50 posto u obliku masti, suvremeni nutricionisti savjetuju da u svakidašnjoj prehrani bude 10-15 posto bjelančevina, a samo 5-10 posto masti.

Drugi česti prigovor vegetarijancima glasi: biljne bjelančevine lošije su od životinjskih

Ta zastarjela tvrdnja temelji se na pogrešnoj pretpostavci po kojoj bi ljudske bjelančevine trebale imati isti sastav od osam osnovnih aminokiselina kao i životinjsko meso. Danas je poznato da se otprilike 80 posto bjelančevina koje čovjek uzima potroši u organizmu na gradnju 14 aminokiselina koje nisu osnovne, te se troše za proizvodnju energije ili pohranjuju u obliku masnoće. Naše tijelo ima sposobnost da samo izdvoji sve bitne aminokiseline iz biljnih bjelančevina koje su mu potrebne. Osim toga treba znati da tijelo ne može apsorbirati bjelančevine već ih razgrađuje i uzima si aminokiseline koje mu trebaju.

Kažu da vegetarijanci nemaju uravnoteženu prehranu

Većina se vegetarijanaca hrani standardno, ponajprije koristeći četiri skupine hrane: žitarice i mahunarke, lisnato povrće i voće. Meso ugrožava ravnotežu u tijelu tako što njegovim unošenjem stvara višak masti, kolesterola, pesticida, hormona i antibiotika. Meso, također, sprječava normalnu apsorpciju bitnih hranjivih sastojaka, jer vezuje kalcij iz kostiju i preopterećuje probavni sustav.

Meso je koncentrirani hranjivi paket

Meso je prije svega koncentrirani izvor masti, kolesterola, pesticida, hormona i ostataka antibiotika.

Ljudi koji ne jedu meso su zdraviji, manje pate od uobičajenih kroničnih bolesti i dulje žive od onih koji jedu meso. To potvrđuju milijuni vegetarijanaca širom svijeta, a također i znanstvena istraživanja. No godine tradicije i običaja, ako i propaganda mesne industrije, učinili su svoje i nametnuli stav da je nemoguće preživjeti i ostati zdrav bez jedenja mesa. Istina je upravo suprotna!

Onaj tko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio.
* Doći će vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja gledati istim očima kao i ubojstvo čoveka.
* Čovjek je zaista kralj životinja, jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice.
* Ja sam se još u najmlađoj dobi odrekao jedenja mesa.

Leonardo da Vinci, najveći genij renesanse

I povrće i voće također su zagađeni pesticidima

Na nesreću, tako je. Ali dobro je što vegetarijanci mogu trljanjem i pranjem četkom otkloniti barem dio otrovnih supstancija s površine voća i povrća. A mesojedi meso ne mogu oprati od otrovnih sastojaka nikakvim pranjem. Životinje koje jedu zatrovanu stočnu hranu talože pesticide i koncentriraju ih u svojim masnim naslagama u omjeru i do 20:1.

Gradnja ljudskog tijela predviđena je za mesožderstvo

Istina je dijametralno suprotna. malena usta, oblik zubi, pH faktor u slini, veliki želudac, dužina crijeva kod ljudi obznanjuje nedvojbeno kako je posrijedi ustrojstvo predviđeno za jedenje plodova i bilja, a ne trganje životinjskog mesa. Struktura našeg tijela ista je strukturi tijela velikih čovjekolikih majmuna koji su vegetarijanci. Zar možete zamisliti čovjeka kako kao lav trči za antilopom, grize je i trga joj meso vlastitim zubima?

Vegetarijanstvo za odrasle – dobro, ali nije za djecu

Djeca trebaju obilate količine bjelančevina, kalcija i drugih hranjivih sastojaka za svoj rast. Trebaju ugljikohidrate za energiju i vitamine da bi to sve skupa regulirali. Meso je bogato bjelančevinama i željezom, ali isto tako sadrži zasićene masti i kolesterol. Meso, također, oduzima kalcij iz kostiju. Zašto da namećemo djeci nasilje i pritom im ugrožavamo zdravlje? Djeca mogu dobiti sve potrebne sastojke za svoj rast iz balansirane vegetarijanske prehrane koja sadrži širok spektar žitarica i zrnja, mahunarki, povrća i voća. Osim toga upravo djeca najviše dobivaju od vegetarijanstva; zdravo djetinjstvo i odgoj o suosjećanju prema svim živim bićima.

Vegetarijanska je kuhinja suviše složena i odnosi mnogo vremena

Svaka promjena načina života donosi razdoblje u kojemu treba više raditi i uložiti više truda, ali pozitivan je ishod vrijedan ulaganja. Uzmimo, primjerice, vježbanje. Prijelaz na vegetarijanstvo možda je težak, ali kad se priučite, onda čovjek vidi kako je sve jednostavno. Osim toga, za pripremanje većine vegetarijanskih jela i obroka nije potrebno toliko kuhanja i pranja posuđa.

Sve dok ne prestanemo nanostiti zlo živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci.

Thomas Edison

Vegetarijanska je prehrana jednolična

Tko god zna nešto o jelima reći će da to nije istina. Vegetarijanska prehrana nije samo povrće s pare i smeđa riža. Postoje tisuće ukusnih vegetarijanskih jela. Od orijentalnih kao što su suši, tofu, šiškab ili kus-kus do pašteta i namaza, složenaca i variva, vegetarijanskih sendviča, hamburgera, palačinki, salata… popis je neiscrpan. Stotine je različitih sjemenki i zrnja, povrća i voća. Zapravo izbacivanjem mesa prehrana dobiva na različitosti i počinje otkrivanje fantastičnih raznovrsnih okusa.

Vegetarijanstvo je samo prolazna moda

Moda je prolazna, a vegetarijanstvo – zasnovano na zdravstvenim i etičkim povodima – ovdje je već tisuće godina. Još u doba velikih filozofa, Pitagore (VI. st. pr. Kr.) i Platona (427-347. pr. Kr.) koji su bili vegetarijanci i veliki zagovornici vegetarijanske prehrane, vegetarijanstvo je bilo staro tisuće godina, ono nije uopće bilo nova zamisao, a ubrzo će gotovo svi ljudi biti vegetarijanci.

Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge

Pitagora (582.pr.Kr – 496.pr.Kr.)

Ništa na svijetu ne može nadoknaditi okus mesa

Na tržištu se nalaze potpuno biljni proizvodi s okusom na meso, kobasice, hrenovke, ribu pa do račića i kaviara. Ako je posrijedi samo okus, onda je danas, bez sumnje, mnogo lakše postati vegetarijanac nego ikad prije. No upravo prelaskom na vegetarijansku hranu mnogi ljudi shvate kako su se monotono hranili i koliko predivnih okusa i kombinacija nudi bezmesna prehrana.

Zašto meso nije zdravo

Dobro je poznata činjenica da osjećaji uzrokuju velike biokemijske promjene u organizmu, napose hormonalne promjene u krvi. Prije i za vrijeme klanja biokemija uplašene životinje doživljava velike promjene. Otrovni nusproizvodi šire se tijelom, teško trujući sve dijelove umiruće životinje. Sve to kasnije truje ljudsko tkivo a i ljudski um.

I ne samo to. Životinje drže u kavezima i one nikada ne vide svjetlost dana osim kad ih vode u klaonicu. Ubrizgavaju im razne lijekove, hormone i slično što sve kasnije završi u čovjeku. Nije onda ni čudo što čitav svijet onda boluje od depresije! Sve je to povezano s mesom jer životinje luče razne hormone kad su pod stresom. Stres je blaga riječ za ono što životinje proživljavaju na farmama. Novorođeno tele ili praščića nakon par sati odvoje od njegove majke koja može poludjeti od tuge zbog toga. Životinje vole svoje mladunče isto kao što i ljudi vole novorođenčad, i kad im odvoje mladunče one luče razne hormone uslijed užasa i stresa. A što je s jadnim teletom koje nikad ne vidi svoju majku i drži se u potpunom mraku gdje ga kljukaju raznim hormonima i hranom prerađenih ostataka ubijenih i krava, a u toj hrani može čak biti i njegova majka umrla od tuge? Kasnije to isto tele prvi put vidi svjetlost i sunce kad ga odvode u klaonicu gdje ga se okrutno ubije …Sav taj strah, sva ta patnja, gdje na kraju završi? U čovjeku!

U jednom pokusu crvima su davani elektrošokovi uz bljeskalicu tako da su se kasnije počeli grčiti samo prilikom osvjetljavanja bljeskalicom odnosno bez elektrošokova. Njima su hranjeni miševi koji su nakon nekog perioda na svjetlost bljeskalice također počeli reagirati grčenjem.

Promatrajući nas, dakle, i sa aspekta energetskih bića a ne samo žive materije, sva ta energija straha kojeg je životinja tijekom njenog ubijanja morala osjećati na kraju se utjelovljuje u njenom mesu a time kasnije i našemu!

Nije onda čudo da čak i u nizu komparativnih testova na području mjerenja izdržljivosti vegetarijanci su pokazali bolje rezultate od onih koji jedu meso.

H. Schouteden sa Belgijskog Univerziteta upoređivao je izdržljivost, snagu i brzinu oporavka od teškog rada vegetarijanaca i mesojeda. Njegova zapažanja pokazuju da su vegetarijanci bitno nadmoćniji u sve tri karakteristike. Ova zapažanja su navela doktora Irvinga Fishera s Yale University-a da između 1906. i 1907. godine sprovede testove o izdržljivosti. U studiji je učestvovalo 49 atletičara s Yalea, instruktora, doktora i medicinskih sestara. On je zapazio iznenađujuću činjenicu da vegatarijanci imaju blizu dva puta više snage od mesojeda. Slični testovi J. H. Kellogga iz Michigena su potvrdili Fisherova zapažanja. Otprilike u isto vrijeme, jedna druga studija je prikazana na sveučilištu u Briselu od dr J. Ioteyko i V. Kipianija. Njihovi rezultati su bili slični Fisherovima. U testovima izdržljivosti vegetarijanci su bili sposobni raditi dva do tri puta duže od onih koji jedu meso do potpunog iscrpljenja, i potrebna im je jedna petina vremena da se odmore od napora poslije svakog testa u odnosu na njihove partnere koji su jeli meso.

Zastrašujuća je ne patnja i smrt životinja, već to što čovjek u sebi zatomljuje najviše duhovne osjećaje samilosti i sažaljenja prema sebi sličnim živim bićima, te gazeći vlastite osjećaje postaje okrutan.

Lav Tolstoj, ruski pisac

‘Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije – postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.’ – Martina Navratilova, svjetska teniska prvakinja

Izvor: prijatelji-zivotinja.hr

Istinski moralni ispit čovječanstva, ispit koji je temelj svega ostaloga, očituje se u odnosu prema onima koji u potpunosti zavise od naše milosti, a to su životinje. Na tom je polju čovječanstvno pretrpjelo potpuni poraz, poraz koji je toliko potpun da svi ostali porazi proizlaze iz njega.

Milan Kundera, češko-francuski književnik