Intro

Informacije objavljene na ovom portalu potencijalno mogu promijeniti Vaš život, stoga ako niste spremni staviti po strani sve što mislite da znadete i ostaviti mogućnost da ste možda čitav život bili sustavno zavaravani i lagani, onda ovaj portal nije za Vas. Ne očekujemo da pasivno prihvatite sve što pročitate, ali Vas potičemo da obratite pažnju na ove informacije radi Vas samih.

zivcani-sustavŽivčani sustav mreža je specijaliziranih stanica koje šalju, prenose ili primaju informacije vezane za ljudski organizam i njegovu okolinu. Obrađujući te informacije, živčani sustav potiče reakcije u drugim dijelovima tijela. Sastavljen je od dvije vrste stanica – neurona (koji predstavljaju funkcionalnu osnovu živčanog sustava) i glija stanica (koje pripomažu funkciji neurona). Živčani sustav se općenito dijeli na periferni i središnji živčani sustav. Neuroni stvaraju i prenose impulse između i unutar ta dva sustava. Periferni živčani sustav sastavljen je od senzornih neurona i neurona koji ih povezuju s živčanom moždinom, kralježničnom moždinom te mozgom – koji tvore središnji živčani sustav. Prilikom podražaja, senzorni neuroni šalju signale središnjem živčanom sustavu koji ih obrađuje i šalje povratne signale u mišiće i žlijezde. Neuroni u živčanim sustavima mađusobno su složeno povezani te prenose impulse jedan do drugoga elektrokemijskim signalima i neurotransmiterima. Interakcija različitih neurona formira neutralne sklopove koji reguliraju način na koji organizam percipira svijet oko sebe i procese u svom tijelu, te na taj način i ponašanje.

Dakle, svaki put, kad bilo što želimo uraditi ili uradimo, naš živčani sustav se diskretno uključuje na svaki stupanj radnje. Ovaj sustav je najkompleksnija i najvažnija mreža komunikacije i kontrole. Živčani sustav je od suštinske važnosti za vid, sluh, okus, njuh, osjećaj dodira ili drugim riječima percepcije stvarnosti u kojoj živimo. Živčani sustav regulira pokret, tjelesne funkcije poput probave i disanja, naravno presudan je i za razvijanje mišljenja, jezično izražavanje, pamćenje a samim time i donošenje odluka, što znači da ukoliko na bilo koji način utječemo na živčani sustav, utječemo i na motoričke, osjetilne, mentalne i brojne druge sposobnosti.

 

Autizam – bolest odnosno oštećenje živčanog sustava

POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA je vrlo složen neurorazvojni poremećaj koji zahvaćasve aspekte dječje ličnosti: komunikacija, motorika, ponašanje i učenje (mentalne sposobnosti).

U osnovi svih teškoća osoba s poremećajima autističnog spektra su unutarnje kočnice koje stoje na putu uspostavljanja socijalne interakcije, verbalne ili neverbalne komunikacije (izostanak govora ili zaostajanje u govoru, doslovno shvaćanje, drugačije razumijevanje), mogućnosti imaginacije (suženi interesi, neobične aktivnosti i ponašanja, ponavljajuće i stereotipne radnje) te senzorne integracije.

Naime, djeca s autizmom vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost.

 

Autizam i cjepiva

Da li je moguće pronaći poveznicu između autizma i cjepiva?

Ako uzmemo u obzir da između ostalog cjepiva za djecu sadrže neurotoksičan aluminij i živu, povezanost između cjepiva i autizma u djece ne samo da je moguća, nego postaje sve očitija. Autizam u samoj svojoj biti je bolest živčanog sustava, odnosno oštećenje, koje se sa sve brojnijim dozama propisanih cjepiva, sve češće javljaju u djece.

Stoga, stavljanje neurotoksina poput žive i aluminija u cjepiva ni na koji način ne mogu niti pridonose boljem razvoju živčanog sustava, a samim time fizičkim, imunološkim, mentalnim i drugim sposobnostima u djece, već suprotno, iz razloga što su neurotoksini kemijske tvari koje ostvaruju već i u maloj dozi štetan učinak na živčane stanice ili živčano tkivo, odnosno kompletni živčani sustav (komunikacija, motorika, mentalne sposobnosti a samim time i ponašanje…).

Jasna poveznica između cjepiva, odnosno aluminija i žive koja se nalazi u cjepivima i autizma nedvojbeno je vidljiva u videu koji možete pogledati u nastavku, jer ako tisuće i tisuće roditelja tvrdi kako njihova djeca do trenutka primanja cjepiva nisu pokazivala nikakve znakove autizma, već su se sasvim normalno motorički i mentalno razvijala, te kako im je nakon cijepljenja i reakcije na cjepivo dijagnosticiran autizam, onda tome treba pridati svu pažnju i ozbiljno preispitati sve moguće čimbenike kao i sama cjepiva.


.

Strahovita uloga i važnost živčanog sustava – Središnji živčani sustav

Živčani sustav sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Mozak se sastoji od 3 glavna dijela: velikog mozga, malog mozga i produžene moždine (primozga). Najveći dio zauzima veliki mozak. Površinu mozga čini moždana kora sive boje građena od tzv. sive tvari (živčane stanice), dok unutrašnjost mozga čini moždana tvar bijele boje građena od tzv. bijele tvari (živčana vlakna). Anatomija mozga je dobro istražena. Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Mozak s leđnom moždinom povezuje produžena moždina. Produžena moždina ima bijelu tvar izvana, a sivu tvar iznutra, baš kao i leđna moždina. Leđna je moždina smještena u koštanom kanalu koji čine kralješci. Njena je zadaća upravljanje refleksima i dvosmjerno povezivanje mozga s ostalim dijelovima tijela. Refleks je brz automatski pokret našeg tijela na neki podražaj koji se odvija bez utjecaja naše volje, a ima zaštitnu ulogu. Put živčanog impulsa od podražaja do izvršenog pokreta je refleksni luk.

 

Periferni živčani sustav

Središnji živčani sustav povezan je živcima s ostalim dijelovima tijela, periferijom. Uloga živaca je provođenje i primanje živčanih impulsa. Iz mozga se odvaja 12 parova moždanih živaca, a iz leđne moždine 31 par leđnomoždanih živaca koji se granaju po cijelom tijelu i tako čine periferni živčani sustav.

Voljni živčani sustav

Neke aktivnosti čovjek čini svjesno, svojom voljom. Stoga dio živčanog sustava koji upravlja našim voljnim tjelesnim aktivnostima nazivamo voljni živčani sustav.

Autonomni živčani sustav

Autonomni živčani sustav čine živci i živčana središta u mozgu koji upravljaju mnogim životno važnim funkcijama kao što su: disanje, rad srca itd.

Da li vam je sada jasno zašto aluminij ili živa nikada ne bi trebala biti sastavni dio cjepiva?

.

Previous postPREISPITUJTE SVE - Krešimir Mišak