Intro

Informacije objavljene na ovom portalu potencijalno mogu promijeniti Vaš život, stoga ako niste spremni staviti po strani sve što mislite da znadete i ostaviti mogućnost da ste možda čitav život bili sustavno zavaravani i lagani, onda ovaj portal nije za Vas. Ne očekujemo da pasivno prihvatite sve što pročitate, ali Vas potičemo da obratite pažnju na ove informacije radi Vas samih.

Marihuana 4 copyMarihuana je biljka koju su ljudi od najdavnijih dana upotrebljavali u razne svrhe. Biljka je porijeklom iz Azije, spominje se u svetoj knjizi Perzijanaca ( Zend Avesta ) i Indijaca ( Atharva Veda ). Dokazano je da se biljka upotrebljavala 4000 g. Pr. Kr. u Kini i 3000 g. Pr.Kr. u Turkmenistanu. Biljka je imala snažan utjecaj na kulturu mnogih naroda i civilizacija. Grčki povjesničar Herodot, prozvan ocem povijesti u svojim zapisima navodi kako su mnogi antički narodi koristili marihuanu u razne svrhe, među ostalim i radi postizanja sreće.

Autor: Filip Raunić

Izvor: drugacije.hr

George Washington i Thomas Jefferson, tvorci američke države, uzgajali su je na svojim farmama. Američka poljoprivreda, nakon pobjede u ratu za nezavisnost, bazirala se na uzgoju konoplje. Korištena je i za proizvodnju odjeće, papira, ulja i u medicini. Prvi primjerak Deklaracije neovisnosti napisan je na papiru dobivenom od biljke kanabisa. Kroz cijelu ranu povijest SAD-a, konoplja je bila i uobičajeno sredstvo plaćanja poreza. U 20 stoljeću SAD je bio prva zemlja koja je uvela prohibiciju marihuane, koja je ubrzo prihvaćena u gotovo cijelom svijetu. Kako se SAD od države potpune slobode, pretvorile u državu koja je u cijelom svijetu pokrenula kriminalizaciju ove biljke ?

Kriminalizacija marihuane

Prvi poznati zakon vezan uz marihuanu donesen je u američkoj saveznoj državi Virginia. Od 1763. do 1769 godine u toj državi mogli ste biti kažnjeni zbog ne uzgajanja marihuane. Britanskom kralju ta je biljka bila toliko potrebna da je morao nekako prisiliti farmere u kolonijama da je uzgajaju. Prvi zakon o zabrani marihuane, također dolazi iz SAD-a. Takozvanim Tax actom iz 1937 država je onemogućila trgovinu, uzgajanje i upotrebu marihuane. Nije ju zabranila, niti stavila van zakona, nego jednostavno onemogućila. Za uzgoj, prodaju ili konzumaciju kanabisa, potrebne su bile markice koje su se izdavale samo u Washingtonu. Problem je bio u tome, što je uzgajivač kada bi došao po markicu, morao nositi svu konoplju za koju želi markicu sa sobom, pa bi u samom transferu robe bio u prekršaju. Čovjek najzaslužniji za taj zakon bio je Harry Jacob Aslinger, prvi šef novo uspostavljenog federalnog biroa za narkotike. Na tu poziciju postavljen je najviše zahvaljujući kompaniji DuPont, koja je patentirala proizvodnju sintetike i plastike iz ugljena. Za njih je problem bio što su se ti proizvodi puno jeftinije i jednostavnije već dobivali iz biljke kanabisa. Hearst Paper Manufacturing Division, bila je firma koja se bavila proizvodnjom papira i koja je također gubila milijune dolara zbog lako dostupnog kanabisa, kojeg je svatko mogao uzgajati. Ključni razlozi za prohibiciju marihuane bilo je lobiranje i pritisci ovih kompanija na američke vlasti. Financijski interes ovih i još nekih farmaceutskih kompanija bio je prevelik da bi ga kočila samo jedna biljka. Međutim, trebalo je stanovništvu nekako objasniti da biljka koja se upotrebljava skoro 6 tisuća godina u razne svrhe, odjednom postaje ilegalna. Aslingerovi momci pokrenuli su snažnu anti kampanju. U policijskom izvješćima stajalo je kako je većina zločina počinjena pod utjecajem marihuane, zbog koje čovjek postaje krvoločan, nasilan i neuračunljiv. Naravno svakome tko je ikada zapalio joint, jasno je da su potpune neistine i da je učinak potpuno suprotan. Mediji su odigrali ključnu ulogu u ovoj prljavoj kampanji, rađeni su plakati, tiskani pamfleti, snimani i filmovi kojima je cilj bio promijeniti svijest ljudi o konoplji i prikazati je kao krajnje opasnu i negativnu star. Najpoznatiji film takve tematike je Refer Madness. Gledano iz današnje perspektive taj film možemo promatrati kao parodiju, ali dobar dio Amerikanaca taj je film tada uzimala krajnje ozbiljno. Nakon drugog svjetskog rata, propaganda protiv marihuane je nastavljena. Samo ovoga puta, konzumente te biljke, optužilo se da su komunistički agenti, te da je marihuana podmetnuta od kineskih i sovjetskih komunista kako bi američki narod postao pasivan, bez snage za borbu protiv komunizma. Nevjerojatno je kako su američke vlasti sada koristile potpuno suprotnu antipropagandu nego prije rata. Od biljke koja potiče agresivnost, marihuana je dovedena do komunističkog oružja za poticanje apatije. Jedino što je zajedničko ovim porukama, kojima su građani bili bombardirani kroz medije, filmove i tisak jest da su podjednako besmislene. 1961 SAD je počeo izvoziti svoju prohibiciju. Međunarodnim aktom, koji je potekao od Aslingera, konoplja je zabranjena u 160 zemalja svijeta.

Nevjerojatna korisnost konoplje

 

Upotreba u medicini

Znanstvenici su dokazali da marihuana liječi, ili pozitivno utječe na liječenje multiple skleroze, raka, , glaukoma, epilepsije, smirenje grčeva, depresije, epilepsije, migrene, astme, pruritusa, nesanice, bolova i smirenje kašlja, te mnogih drugih bolesti. Nasuprot tome, niti jedno istraživanje nikada u povijesti nije zabilježilo niti jedan štetan učinak marihuane na mozak, odumiranje moždanih stanica ili slično, što joj stalno pripisuju njezini protivnici. Dokazano je da marihuana, za razliku od duhana ili kave, ne stvara nikakvu fizičku ovisnost. Također nikada nije zabilježeno da je netko obolio od raka pluća zbog konzumacije isključivo marihuane, što je još jedna od laži koje često čujemo od raznih kvazi znanstvenika i šarlatana. Godišnje od duhana umire 435 tisuća ljudi, od alkohola oko 85 tisuća ljudi. Od negativnih nuspojava aspirina godišnje umre 7 500 ljudi. Svaki lijek je opasan u prevelikim količinama, od prevelike konzumacije kave, također je zabilježen nemali broj smrti. Ako ove legalne supstance odnose tolike živote, koliko je onda ljudi do sada ubila marihuana, koja je ilegalna i navodno jako opasna za zdravlje ? U više od 6 tisuća godina koliko je ljudi konzumiraju, nije zabilježena niti jedna smrt uzrokovana marihuanom. Zagovaratelji prohibicije često tvrde kako marihuana vodi ka konzumaciji težih droga i tako pravdaju zabrane. U stvarnosti, događa se upravo suprotno. Kako bi nabavili marihuanu, ljudi moraju doći u kontakt s kriminalcima koji im mogu nabaviti i ostale droge. Kada bi se kanabis kupovao legalnu u dućanu uz račun, takve opasnosti ne bi bilo.

Znanost o kanabisu : http://youtu.be/NHQsx4GQioQ

.

Tko zarađuje zbog prohibicije ?

Prohibicijom alkohola 20-tih godina u SAD-u, ljudi nisu prestali piti, ali je država prestala zarađivati od poreza, a bogatili su se mafijaši kao Lucky Luciano i Al Capone koji su preuzeli trgovinu alkoholom. Logično je da dileri i mafija ni danas ne žele legalizaciju trave, jer bi im to odnijelo ogromnu zaradu. U Nizozemskoj, u kojoj se konzumacija trave dopušta, godišnje se od poreza na travu i turizma vezanog uz Coffe shopove zaradi 2.5 milijarde eura. Usprkos neometanoj konzumaciji u toj zemlji, imaju manji postotak maloljetnika koji koji koriste kanabis od SAD-a, kao i manji postotak ovisnika o težim drogama nego što ih je u SAD-u. Ukupan postotak konzumenata marihuane približno je isti kao i u Americi. Dakle očito je da zabrana ne vodi smanjenju ili potpunom nestanku konzumacije. Međutim i danas postoje ljudi, pa i cijele industrije kojima zabrana marihuane donosi ogromnu zaradu. Najbrže rastuća industrija u SAD-u je začuđujuće – zatvorska. U zadnjih 20 godina samo u Texasu izgrađeno je 77 novih zatvora, većinom privatnih. Kasnih 80-tih godina u SAD-u postojalo je 5 privatnih zatvora, danas ih ima više od 260. Šokantno zvuči podatak da u Americi živi 5 posto svjetske populacije, ali 25 posto svih svjetskih zatvorenika dolazi upravo iz SAD-a. Trenutno je u zatvorima diljem Amerike više od 45 tisuća ljudi zbog prekršaja vezanih uz marihuanu. A godišnje je više od 780 tisuća uhićenih zbog konzumacije, uzgajanje ili preprodaje ove biljke. Iz ovih podataka očigledno je da bi legalizacija prouzrokovala ogromne gubitke za ovu industriju. Međutim, postoji jedna grana čiji bi gubici bili daleko veći, i koja danas, ispred vojne, kotira kao najprofitabilnija industrija na svijetu. To je farmaceutska industrija koja godišnje zarađuje više od 600 milijardi dolara i bilježi neprekidni rast. Kanabis, za kojeg mnogi priznati doktori i znanstvenici kažu da liječi više od 2000 poznatih bolesti, jako bi uzdrmao profit ove grane. Zašto bi itko više kupovao antidepresive, kada dokazano učinkovitiji lijek, sa puno manje negativnih nuspojava može uzgajati u svom vrtu ? Kako ne bi došlo do legalizacije, brine se 1274 lobista farmaceutskih kompanija u Washingtonu ( preko 2 na jednog člana kongresa ). Zanimljivo je da su američke vlasti odobrile lijek Marinol, koji sadrži THC, spoj zbog kojeg je zabranjena marihuana. Od propisanih lijekova godišnje umire više od 100 tisuća ljudi, ali oni se i dalje legalno proizvode i prodaju. Naravno svaki lijek je opasan i ima svoje negativne posljedice, pogotovo uslijed prevelike ili nepravilne konzumacije. Svaki, osim jednog, koji je, ironično – ilegalan. Kanabis je također vrlo kvalitetan i zahvalan materijal u tekstilnoj industriji. Kvalitetniji je od pamuka, lakše se dobiva i ima širu namjenu.

Pitanje je trenutka…

Kanabis je nesumnjivo najkorisnija biljka poznata čovječanstvu. Mogućnosti njene upotrebe u medicini, tekstilnoj i prehrambenoj industriji i proizvodnji bio-dizela su gotovo neograničene. Njen značaj u umjetnosti i kulturi nemoguće je dokazati, ali je evidentan. Neki od konzumenata marihuane koji su značajno doprinijeli čovječanstvu su : Friedrich Nietzsche, William Shakespeare, Abraham Lincoln, Vincent van Gogh, Rembrandt, perzijski prorok Zaratustra, kao i gotovo svi popularni glazbenici novijeg doba. Nažalost Aslingerova propaganda zadržala se do današnjih dana. I danas ćete na HTV-u čuti razne mediokritete kako tumače da nema države u svijetu koja razlikuje lake i teške droge, i danas će razni kvazi stručnjaci iz ureda za suzbijanje droge djeci u srednjoj školi dijeliti knjižice u kojima stoji kako marihuana trajno oštećuje možda stanice. I danas će političke stranke ubirati jeftine poene optužujući svoje  suparnike da su za legalizaciju droge, busajući se u prsa kako su oni protiv. Nemoguće je izračunati koliko bi Hrvatskoj donijela legalizacija trave, ali je vrlo jasno da bismo uz obalu kakvu imamo i legalnu travu bili mjesto koje bi svatko želio posjetiti. I platiti koliko treba. Na što bi država ubirala ogroman porez i enormnu zaradu. I ovako travu može nabaviti gotovo bilo tko, samo što za to mora stupiti u kontakt sa ljudima koji mu mogu prodati i heroin. Crno tržište cvijeta, a država troši novce poreznih obveznika na beznadne pokušaje suzbijanja ovog izmišljenog problema, umjesto da ubire porez od trave kupljene legalno, na kiosku, jednako kao što se kupuju i prodaju dokazano štetnije cigarete i alkohol. Ako bismo ljudsku povijest promatrali kao jedan dan, kroz 23 sata i 55 minuta ljudi su uzgajali i koristili marihuanu u razne svrhe. Njome su liječili razne bolesti, proizvodili odjeću i papir, bazirali gotovo cijelu poljoprivredu na ovoj biljci. Mnoge religije spominju je kao svetu biljku koja liječi sve, a rastafarijanci su otišli i korak dalje pa cijelo svoje vjerovanje baziraju na kanabisu. U preostalih pet minuta poznate povijesti čovječanstva, marihuana je stavljena van zakona, njezini konzumenti su zatvarani, a uzgoj zabranjen. Jasno je da laž ne može živjeti vječno, argumenti i činjenice prevladat će nad propagandom i financijskim interesa manjine. Pitanje je vremena, države koja će pokrenuti lavinu, čovjeka koji će biti dovoljno jasan u prezentiranju činjenica svjetskoj javnosti, ali jedno je sigurno. Marihuana će ponovno biti legalna.

Autor: Filip Raunić

Izvor: drugacije.hr

NAPOMENA

PORTAL TransformacijaSvijesti je zagovornik legalizacije marihuane isključivo u medicinske i industrijske svrhe. Ne podržavamo legalizaciju marihuane sa svrhom i ciljem kako bi marihuana zamijenila alkoholna pića, te postala još samo  jedan od alata manipulacije masama.

.

Previous postNisu nam krivi političari (što ne znači da ne bi bilo korisno zamijeniti ih) Next postKrešimir Mišak: Potrebna je borba protiv rešetki koje je svako sebi ugradio u vlastiti um