Intro

Informacije objavljene na ovom portalu potencijalno mogu promijeniti Vaš život, stoga ako niste spremni staviti po strani sve što mislite da znadete i ostaviti mogućnost da ste možda čitav život bili sustavno zavaravani i lagani, onda ovaj portal nije za Vas. Ne očekujemo da pasivno prihvatite sve što pročitate, ali Vas potičemo da obratite pažnju na ove informacije radi Vas samih.

Prehrana zdravlje 2Vidljivo je da su dijabetes, kardiovaskularne i autoimune bolesti, rak i pretilost u stalnom porastu, a jedan od glavnih uzročnika ovih bolesti je hrana. I to ne bilo koja, ona ukusna i primamljiva, najviše reklamirana – prerađena i brza hrana, zajedničkog naziva – hrana smeće (junk food). Postavlja se pitanje – zašto smo toliko ovisni o hrani koja nas ubija?

Prevela i uredila: Irena Dujmušić

Izvor: nexus-svjetlost.com

Još sredinom prošlog stoljeća stvoren je ovaj termin – hrana smeće – koji obuhvaća “brzu hranu” poput hamburgera, pizze i prženih krumpirića, svu prerađenu hranu poput grickalica, slatkiša i mesnih prerađevina te gazirana pića. Ono što je zajedničko svima njima su visoka kaloričnost s malo ili nimalo vitamina i minerala. Osim što ova hrana nema nikakve prehrambene vrijednosti, ona je i izuzetno opasna po zdravlje, pogotovo ako se uzima kao jedina hrana, a ne kao rijetki dodatak zdravoj, uravnoteženoj prehrani.

Jedan od većih problema je ta ovisnost kojom se lako vežemo uz ovu hranu. Neurobiološka istraživanja su pokazala da hrana smeće može uzrokovati ozbiljne ovisnosti, poput onih kakve izazivaju opojne droge. Primjerice, konzumacija šećera ne samo da mijenja funkciju mozga i ponašanja, nego također izaziva istu vrstu simptoma odvikavanja poput onih koji se pojavljuju kod odvikavanja od opijata. S druge strane, čini se da hrana bogata masnoćama  utječe na mozak na drugačiji način, iako i ona uzrokuje simptome odvikavanja. Mnoge studije ukazuju da postoji jedinstven odnos između emocionalne ravnoteže i masnih kiselina. Dakle, hrana smeće ima isti učinak na mozak kao i ovisnost o drogama i alkoholu. Kada jedete nezdravu hranu, ona pokreće mezolimbični centar nagrađivanja u mozgu. To uzrokuje proizvodnju i otpuštanje opioida koji pokreću niz reakcija koje dovode do proizvodnje dopamina, a to pak stvara ugodan osjećaj koji je ekvivalentan osjećaju pod opijatima. Kao krajnji rezultat, konzumacija prekomjernih količina hrane smeća doslovno mijenja mozak te su potrebne sve veće količine ove hrane kako bi stalno imali osjećaj opijenosti. Isto tako, bez hrane smeća, osoba koja je postala ovisna o njoj, patit će zbog simptoma odvikavanja.

Dr. Norman Walker: Savjeti za zdravlje i dugu, dugu mladost

 Osim šećera i nezdravih masnoća, tu su i razni aditivi, GM namirnice, gluten te prekomjerne količine nezdrave, kuhinjske soli. Bilo bi naivno vjerovati da je bogatstvo tih specifičnih spojeva puka slučajnost. Obim tajnovitih i spozoriranih istraživanja koje provode prehrambeni divovi za pronalaženje prave kombinacije najjeftinijih i najzaraznijih sastojaka za svoje proizvode je strašan. Ono što neuroznanost tek sada počinje razumijevati i razjasniti, prehrambene tvrtke su cijelo vrijeme znale. I oni su se obogatile na prodaji procesirane hrane posebno dizajnirane za zaobilaženje kontrole apetita i neuroloških sigurnosnih ventila. Zbog složenosti i povezanosti bioloških funkcija u ljudskom tijelu, ukupni utjecaj procesirane hrane na ljudsku fiziologiju, zdravlje, životni vijek i kvalitetu života u ovoj generaciji je još uvijek teško procijeniti.

Za sada je već poznato da ova hrana izravno utječe na razvoj pretilosti, dijabetesa, kardiovaskularne bolesti i rak, no to su samo najčeće spomenute bolesti. Ovaj način prehrane uzrokuje i mušku neplodnost, što dokazuje više studija koje su pokazale da hrana smeće, osobito ona koji sadrži trans-masti i GM sastojke, može uzrokovati neplodnost kod mladih, zdravih muškaraca, oštećujući njihovu spermu. Znanstvenici vjeruju da mogući uzrok zašto hrana smeće uzrokuje tolike bolesti leži u tome da ona uništava dobre bakterije u želucu i crijevima koje djeluju zaštitno. Ljudska crijeva sadrže oko 3500 različitih vrsta mikroorganizama, s dominirajućom vrstom firmikutama, a nakon samo 10 dana prehrane na brzoj hrani, broj se smanjuje za 1300 vrsta i dominirajuća vrsta postaju bakteroidi. Ovo istraživanje podržavaju i brojna druga, koja su zaključila da su promjene u mikrobiološkoj flori crijeva uvelike odgovorne za prave epidemije raznih bolesti.

Zamijenite industrijske “sokove” prepune aditiva i bojila prirodnim svježim sokovima

 Puni razmjer ovog sporog, ali učinkovitog genocida se ne može u potpunosti shvatiti ako se također ne uvažava i utjecaj na buduće generacije. Istraživanja pokazuju da prehrana tijekom trudnoće ima značajan utjecaj na prehrambeni izbor potomstva. Kada se skotne životinje hrane hranom s visokim udjelom masnoća i šećera, i potomstvo će imati takve prehrambene sklonosti. Međutim, to nije samo osobina u ponašanju koja je prešla na sljedeću generaciju oponašajući ponašanje odraslih. Naprotiv, kao rezultat majčine prehrane, DNK i subsekventno izražavanje gena koji kodiraju opioidne i dopaminske receptore u mozgu potomka su promijenjeni na način koji potiče ovisnost.

Ovo znači da su nove generacije genetski programirane da budu ovisne o hrani smeću, čak i prije nego li se rode, što jamči dugoročnu dobit za prehrambene korporacije kao i kronične bolesti za ljude, te za generacije koje dolaze. Dizajnirajući i prodajući hranu koja izaziva ovisnost, a koja je slabe kvalitete i koja uzrokuje bolesti, prehrambene kompanije su postigle nezamislivo – stvorile su ovisničke obožavatelje, čiji je kognitivni, biokemijski, pa čak i genetski potencijal oslobađanja od ovisnosti otet prije rođenja.

Namirnice koje većina svakodnevno konzumira, a trebalo bi ih zaobilaziti u širokom luku

 Budući da nikada niti jedna studija nije istakla prednosti konzumiranja prerađene i brze hrane, niti je igdje navedeno da nema štetnih posljedica, potrebno je osvijestiti se i oduprijeti toj nametnutoj ovisnosti. Kao što je vidljivo, nametnuta je ne samo marketinški već i genetski, čime smo dovedeni u idealnu situaciju za proizvođače, jer se nameće pomisao da nemamo izbora. Istina je drugačija, imamo izbora, uvijek imamo, samo je potrebno otvoriti um.

Prevela i uredila: Irena Dujmušić

Izvor: nexus-svjetlost.com

Nove nezavisne studije dokazale: Industrijska hrana dizajnirana je da ubija!

Previous postBudhino Prosvjetljenje Next postLažni život kojega živimo