Intro

Informacije objavljene na ovom portalu potencijalno mogu promijeniti Vaš život, stoga ako niste spremni staviti po strani sve što mislite da znadete i ostaviti mogućnost da ste možda čitav život bili sustavno zavaravani i lagani, onda ovaj portal nije za Vas. Ne očekujemo da pasivno prihvatite sve što pročitate, ali Vas potičemo da obratite pažnju na ove informacije radi Vas samih.

Hrana ovisnost Kad je u pitanju procesuirana hrana, prekomjerne količine šećera i hidrogenizirane masti su pravilo, a ne izuzetak. Više nije tajna da postoji nit koja povezuje povećanu potrošnju takvih namirnica, zajedno s nemilosrdnim reklamnim kampanjama, i razmjere epidemije dijabetesa i pretilosti u svim dobnim skupinama na globalnoj razini. U stvari, ako se sadašnji trendovi nastave, procjenjuje se da će do 2030., više od 86% Amerikanaca biti ili prekomjerne težine ili pretilo. Za neke ljude, ova slika izgleda već dovoljno strašno, ali istina je da površina problema jedva zagrebana.

Autor: Irena Dujmušić
Izvor: Matrix World

Neurobiološka istraživanja su pokazala da hrana – smeće može uzrokovati ozbiljne ovisnosti, poput onih kakve izazivaju opojne droge. Dr. Nicole Avena i njezini kolege iz Odjela za psihijatriju Sveučilišta u Floridi, izvijestili su da konzumacija šećera ne samo da mijenja funkciju mozga i ponašanja, nego također izaziva istu vrstu simptoma odvikavanja poput onih koji se pojavljuju kod odvikavanja od opijata. Drugim riječima, šećer utječe na opioidne receptore u mozgu, koji su prepoznati od strane prirodnih (endogenih ili ne) opioidnih supstanci. Više o utjecaju šećera na mozak pročitajte u tekstu “Najnesretniji od svih užitaka – to je vaš mozak na šećeru“. S druge strane, čini se da hrana bogata masnoćama  utječe na mozak na drugačiji način, iako i ona uzrokuje simptome odvikavanja. Mnoge studije ukazuju da postoji jedinstven odnos između emocionalne ravnoteže i masnih kiselina.

Primjerice, studija objavljena 2011. u časopisu Journal of Clinical Investigation testirala je učinke potrošnje masti kod zdravih ljudi dok su istovremeno doživljavali eksperimentalno izazvane tužne osjećaje. Za nekoliko minuta tužni su osjećaji znatno ublaženi i ispitanici su došli do poboljšanja raspoloženja, a MR-skenovi mozga su potvrdili očekivani odgovor. Ovo istraživanje je važno jer pokazuje da se masnoće zapravo ni ne moraju biti pravilno probaviti kako bi se mijenjale moždane funkcije. Sama prisutnost masnoća u crijevima aktivira oslobađanje gastrointestinalnih hormona, koji reguliraju neurološke i emocionalne reakcije u samo nekoliko minuta.

Studije dokazuju da je junk food (hrana smeće), bogata masnoćama i šećerom, puno više od prekomjernih kalorija. Ona uistinu stvara ovisnost na biokemijskoj i neurološkoj razini.

Beverly Muhlhausler, dr.sc., šef Odjela za zdravlje metabolizma u FOODplus istraživačkom centru u Australiji i kooautorica studije koja sugerira da prehrana junk hranom tijekom trudnoće može promijeniti ne samo kemiju mozga trudnice, već i razvoj mozga djeteta između ostalog izjavljuje:

“Hrana-smeće ima isti učinak na mozak kao i ovisnost o drogama i alkoholu. Kada jedete nezdravu hranu, ona “pali” dio mozga poznat kao mezolimbični centar nagrađivanja. To uzrokuje da se opioidi proizvedu i otpuste, a oni pokreću niz reakcija koje dovode do proizvodnje dopamina,a to pak stvara ugodan osjećaj koji je ekvivalentan osjećaju pod opijatima – iako je u blažem obliku. Konzumiranje prekomjerne količine junk hrane duže vrijeme mijenja vaš mozak na isti način kao što to čini ovisnost o drogama i alkoholu. Kao rezultat toga, morate konzumirati sve veće količine junk hrane kako bi dobili isti osjećaj “opijenosti”i osjećate simptoma odvikavanja kada ga ne možete dobiti.”

Bilo bi naivno vjerovati da je bogatstvo tih specifičnih spojeva puka slučajnost. Obim tajnovitih i spozoriranih istraživanja koje provode prehrambeni divovi za pronalaženje prave kombinacije najjeftinijih i najzaraznijih sastojaka za svoje proizvode je strašan. Ono što neuroznanost tek sada počinje razumjevati i razjasniti, prehrambene tvrtke su cijelo vrijeme znale. I oni su se obogatile na prodaji procesirane hrane posebno dizajnirane za zaobilaženje kontrole apetita i neuroloških sigurnosnih ventila. Zbog složenosti i povezanosti bioloških funkcija u ljudskom tijelu, ukupni utjecaj procesirane hrane na ljudsku fiziologiju, zdravlje, životni vijek i kvalitetu života u ovoj generaciji je još uvijek teško procijeniti.

Puni razmjer ovog sporog, ali učinkovitog genocida se ne može u potpunosti shvatiti ako se također ne uvažava i utjecaj na buduće generacije. Najnovije istraživanje pokazuje da prehrana tijekom trudnoće ima značajan utjecaj na prehrambeni izbor potomstva. Potvrđeno je na animalnim studijama da kada se skotne životinje hrane hranom s visokim udjelom masnoća i šećera, da će i potomstvo imati takve prehrambene sklonosti. Međutim, to nije samo osobina u ponašanju koja je prešla na sljedeću generaciju oponašajući ponašanje odraslih. Naprotiv, kao rezultat majčine prehrane, DNK i subsekventno izražavanje gena koji kodiraju opioidne i dopaminske receptore u mozgu potomka su promijenjeni na način koji potiče ovisnost.

Današnje generacije djece su unaprijed programirane da budu ovisne o hrani-smeću.

To ne čudi, budući da je dobro dokumentirano da opetovano korištenje određenih lijekova uzrokuje enzimske DNK modifikacije (epigenetske promjene) koji ometaju neuronske genske programe i podržavaju ovisničko ponašanje. Ova znanstvena činjenica objašnjava zašto su djeca pretilih majki teža s povećanim masnim tkivom i imaju povišen inzulin i glukozu u krvi u usporedbi s kontrolnim skupinama. Eksperimenti pokazuju da genetski poremećaj uzrokovan majčinom potrošnjom junk hrane tijekom trudnoće ima dugoročne posljedice na djetetovo ponašanje i neurološke reakcije.

Na žalost, može se zaključiti da je nova generacija genetski programirana da bude ovisna o junk hrani, čak i prije nego li se rodila. To jamči dugoročnu dobit za prehrambene korporacije kao i kronične bolesti za ljude, te za generacije koje dolaze. Dizajnirajući i prodajući hranu koja izaziva ovisnost, a koja je slabe kvalitete i koja uzrokuje bolesti, prehrambene kompanije su postigle nezamislivo: stvorile su ovisničke obožavatelje, čiji je kognitivni, biokemijski, pa čak i genetski potencijal oslobađanja od ovisnosti otet prije rođenja.

Autor: Irena Dujmušić
Izvor: Matrix World

Vezani postovi:

‘Junk Food’: Zašto smo ovisni o hrani koja nas ubija?

Zamijenite industrijske “sokove” prepune aditiva i bojila prirodnim svježim sokovima

Namirnice koje većina svakodnevno konzumira, a trebalo bi ih zaobilaziti u širokom luku

Nove nezavisne studije dokazale: Industrijska hrana dizajnirana je da ubija!

Previous postPreispitujte sve! Next postMudre riječi indijanskog poglavice: Sve su stvari povezane, što god snađe Zemlju, snaći će i sinove Zemlje.