U doba kada nam birokrati u korist multinacionalnih korporacija pokušavaju zabraniti uporabu starih, autohtonih sorti sjemenja povrća i voća, donosimo vam dokumentarni film “SJEME POBUNE”

 

Dok su nas do prije samo godinu dana korporativni mediji uvjeravali kako su informacije vezane uz zabranu uporabe starih autohtonih sorti sjemenja, laž, danas se nažalost na vlastite oči i uši možemo uvjeriti kako je sve to bila istina. Naime, novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja zabranjuje stavljanje sjemena s obiteljskog gospodarstva na tržište i ograničava upotrebu vlastitog sjemenja, što znači gubitak domaćih sorti koje još nisu prikupljene – ovim zakonom zatire se domaće zdravo sjeme, i ne samo to, kao što će te vidjeti u dokumentarnom filmu, ovo je udar na samu bit onoga što zovemo hranom.

Šezdeset godina proizvodnje standardiziranog voća i povrća te stvaranje industrijskih hibrida uvelike je utjecalo na sastav hranjivih tvari u njemu. U proteklih 50 godina povrće je izgubilo 27% vitamina C i gotovo 50% željeza. Uzmimo za primjer rajčicu. Višestrukom hibridizacijom znanstvenici neprestano uzgajaju crveniji, glatkiji, tvrđi plod. No on je u međuvremenu izgubio četvrtinu kalcija te više od pola vitamina. Sjeme iz kojeg se uzgaja povrće u vlasništvu je nekoliko multinacionalnih kompanija, kao što su Bayer ili Dow-Dupont. Većina tog sjemena proizvodi se u Indiji, gdje radnici kao plaću dobivaju samo šaku rupija, dok tvrtke ostvaruju promet veći od 2 milijarde eura. U tom globaliziranom biznisu sjeme se prodaje skuplje nego zlato. Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, u proteklih sto godina nestalo je 75% svjetskih kultiviranih sorti. Gubitak hranjivih tvari, privatizacija života… Otkrivamo kako je poljoprivredna industrija monopolizirala naše voće i povrće.


Vezani postovi:

 

 

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.