Intro

Informacije objavljene na ovom portalu potencijalno mogu promijeniti Vaš život, stoga ako niste spremni staviti po strani sve što mislite da znadete i ostaviti mogućnost da ste možda čitav život bili sustavno zavaravani i lagani, onda ovaj portal nije za Vas. Ne očekujemo da pasivno prihvatite sve što pročitate, ali Vas potičemo da obratite pažnju na ove informacije radi Vas samih.

ph organizmaZdravlje i bolest ljudskog organizma ovise o biološko-fiziološko-kemijskim ravnotežama koje imaju ulogu važnoga regulacijskog mehanizma u svim tjelesnim funkcijama. Kad se poremete te funkcije, one su mjerljive kao promjena koja nam može dati “signal” da smo ušli u stanje bolesti, što se može primijetiti pomakom prema kiselosti.

Uspjeh bilo koje terapije mnogo je veći ako se tijelu pomogne da se oslobodi kiselina, što uključuje promjenu životnih navika i uzimanje namirnica koje nam daju potrebnu lužnatost organizma.

http://www.valetudo-drroso.com

pH vrijednost

 Ravnoteža kiseline i lužine u tijelu iznimno je važna za naše zdravlje. Nema organa niti pojedinačne stanice našeg tijela koji ne mogu biti oštećeni ili potpuno uništeni zbog povećane kiselosti. Međutim, u našem organizmu postoji samoregulacija koja nastoji održavati stalnu koncentraciju kiselosti u krvi na pH 7,4. Ipak načinom života i lošom prehranom možemo povećati kiselost i u tom slučaju previše se kiseline nakuplja na nekim mjestima što se očituje bolnim naslagama na vezivnom tkivu koje se sastoje od nakupljenih soli. To su već znaci kroničnog oštećenja i uzrok mnogih zdravstvenih tegoba. Prema istraživanjima, velika lužnatost u krvi sprečava nastajanje i razvijanje postojećeg rak-a. Istraživanja govore kako se rak ne može razvijati u lužnatoj okolini, nego u kiseloj, tako bi pH krvi trebao biti što viši. Inače, 7,0 pH je oznaka za neutralno, a naše je tijelo blago lužnato – 7,4 pH. Omjer za zdrave ljude, kako bi se izbjeglo bolesno stanje, trebao bi biti 75% “lužnate hrane” i 25% “kisele” tijekom dana. Zato je vrlo bitno da se upoznamo s namirnicama i da promjenom prehrane pomognemo našem tijelu da uspostavi kiselo-lužnatu ravnotežu.

Što može uzrokovati pojavu zakiseljenja – kiselosti?

  • jedenje previše mesa
  • zagađenje okoliša-zraka
  • kisele kiše koje minerale potiskuju u niže slojeve tla
  • rezanje, obrada i kuhanje hrane
  • pijenje premalo tekućine
  • alkohol, pušenje
  • premalo kretanja, stres
  • vanjski čimbenici koji dovode do demineralizacije organizma – visoke temperature i pretjerano znojenje
  • uzimanje lijekova, posebice salicilata, koji su sastavni dio svih analgetika i tableta

Najbitniji unutarnji faktori koji vode organizam u kiselost:

  • krivo jedenje, brzo gutanje s puno progutanog zraka
  • probavne tegobe, nadutost, plinovi
  • kronične bubrežne tegobe
  • dijabetes melitus
  • upale – povišena tjelesna temperatura
  • uobičajeni i lokalni nedostatak kisika
  • neuravnotežen srčano krvožilni sustav

Poremećena lužnato-kisela ravnoteža može uzrokovati:

  • tegobe lokomotornog sustava – bolna leđa, osteoporozu, reumatske tegobe
  • tegobe probavnog sustava – gastritis, crijevne upale, grčeve, poremećenu crijevnu floru
  • kronični umor, pospanost, nedostatak energije
  • depresivnost, pretjeranu živčanost
  • bolesti srca i krvožilnog sustava, niski tlak, srčane aritmije
  • glavobolju, migrenu
  • karijes, paradentozu
  • bubrežni disbalans
  • giht (ulog)
  • smanjenje izdržljivosti i krutost mišića
  • nizak prag boli – nepodnošljivost boli

Ukoliko je ustanovljena kiselost vašeg organizma što možete učiniti za sebe? Žurno pomozite neutralizaciji kiselosti.
Tijelo na prehladu reagira hiperprodukcijom kiselina, kao i kod žena za vrijeme menstrualnog ciklusa. Šećer je kradljivac lužina jer prilikom razgradnje troši kalcij, stoga ljudi koji uzimaju puno slastica često imaju nedostatak kalcija. Preopterećenost kiselinama organizam neutralizira mineralima, a to su kalcij, magnezij, kalij, željezo, cink i drugi. Pritom važnu ulogu ima kalcij pohranjen u zubima i kostima, jer predstavlja najveću zalihu minerala. Za probleme zuba i pojavu karijesa česti su “krivci” višak kiselina i nedostatak lužina.
Probavni sustav je složeni mehanizam, s nizom kemijskih reakcija koje se smjenjuju i u kojima kiseline imaju vrlo važnu ulogu. Kiseline u organizam dospijevaju hranom, ali određene kiseline proizvode jetra, gušterača i želudac. Za dobru probavu, za izlučivanje štetnih i nepotrebnih tvari bez fermentacije i nadutosti, želučani i crijevni sadržaj trebaju imati uravnoteženu pH vrijednost. Rješenje je jednostavno treba smanjiti uporabu kiselih namirnica u korist lužnatih, koje odlično pogoduju probavnom sustavu, a dobrodošla pomoć će biti i svakodnevna uporaba alkalne vode dobivene procesom ionizacije.

Koju hranu jesti, a koju izbjegavati:

Hrana koja potiče lužnatost Hrana koja potiče kiselost
Svo svježe voće ALKOHOL!!!
Sve svježe zelene salate Ječam
Sve klice Crni ili bijeli papar
Svo povrće (sirovo ili kuhano) Kruh
Bademove ili suncokretove  sjemenke (namočene) Kolači
Jabučni ocat Konzervirano voće ili povrće (ili iz mikrovalne)
Kukuruz na klipu Gazirana pića
Datulje Sve žitne pahuljice i sve zitarice osim prosa
Suho voće (bez sumpora) Čokolada
Svježe bobičasto voće Kava ili kofein
Svježe osušeno začinsko bilje Mliječni proizvodi
Sokovi od svježeg sirovog voća Jaja
Sokovi od svježeg sirovog povrća Hrana kuhana sa uljem
Češnjak Žitarice (osim quinoa i proso)
Sirutka od kozjeg mlijeka Meso, riba, perad, školjke
Zelena hrana (alge, spirulina, chlorella) Nikotin
Biljni čajevi (bez kofeina) Zobena kaša
Med Tjestenine
Limun Kokice
Bob Konzervansi
Organski javorov sirup Prerađena hrana + sol (uključujući morsku, keltsku i himalajsku)
Lubenice i dinje Kupovni sokovi
Proso Soja, tofu, tempeh
Sirova prešana ulja od: avokada, kokosa, lana, grožđa, maslina, bojadistarskog bodlja, šafrana i suncokreta Bijeli i prerađeni šećer
Krumpiri Umjetni zaslađivači
Quinoa Čajevi sa kofeinom
Grožđice Ocat (osim jabučnog)
Kiseli kupus (bez soli) Sve vrste žitarica
Morsko povrće (dobro isprano)
Juhe od povrća

I ono najvažnije laboratorijska analiza intolerancije-nepodnošljivosti na namirnice bit će značajan korak unapređenja uravnoteženosti vašeg pH i općeg dobrog stanja organizma. Uklonimo li iz prehrambene uporabe sve ono što remeti našu enzimatsku ravnotežu, i povećamo unos VODE, bavljenje tjelesnom aktivnošću, naučimo disati (meditacija) ili redovito odemo na masažu ili u detoksikacijsku saunu, učinili smo puno kako bi naše tijelo bilo FIT.
Ovakvim pristupom zadržat ćemo visoki energetski potencijal, bit će manje zdravstvenih tegoba, budit ćemo se svježi, stres će biti nepoznanica za nas, a ZDRAVLJE će biti kvalitetno.

pH

pH – poremećaj pH je prvi uzrok poremećaja stanične signalizacije. Poremećaj nastaje kada dođe do poremećaja koncentracije vodikovih iona u otopini.

ION – atom s jednim elektronom manje ili više u odnosu na broj protona što daje atomu pozitivan ili negativan naboj.

Ovisno o tome otopina će biti kisela, lužnata ili neutralna.

pH razine za krv, urin, želudac i razna tjelesna tkiva blago se razlikuju.
Za zdravlje je najvažnija pH arterijske krvi.

Starenje je razlaganje tkiva zbog toksifikacije.
Ako se tijelo drži u svom prvobitnom prirodnom stanju s optimalnim pH 7,3-7,4 usporava se starenje.

Važan  faktor u nastanku bolesti jest narušenost pH tijela, ili ravnoteže kiselina – lužina.
U suštini to je i prvi uzrok, koji će kasnije dovesti do ostalih opisanih poremećaja koji vode u bolest. Nizak pH u arterijskoj krvi uvjetuje stanicama  anaerobno disanje, disanje pomoću fermentacije gdje se stvara obilje mliječne kiseline.
Kada količina kisika u stanicama padne ispod 35%-40% dolazi do početka poremećaja.

U tim uvjetima stanica ne može da šalje ispravan signal – frekvenciju, koja tada prelazi u patološki oblik, što u konačnici dovede do poremećaja biokemijskih procesa u tijelu i do početka bolesti.
Iako je narušeni pH stvarna posljedica pomanjkanja svih prehrambenih tvari, istina je, također, kada je kiselina – lužina ravnoteža narušena, može se povećati svaki problem, koji već postoji – isto kao i nastati novi.

Ozbiljno bolesna osoba može  ozdraviti upravo popravljanjem odnosa kiselina – lužina ravnoteže, označavajući s pravom pH ravnotežu glavnim uzrokom bolesti.

Naše zdravlje u velikoj mjeri ovisi o pH, pa želim na trenutak pisati o tome što se događa, kada tijelo postaje ili prekiselo ili prelužnato.

Poremećaj pH se dešava kada dođe do poremećaja koncentracija  pozitivnih vodikovih iona u otopini.
Ion je atom s jednim elektronom više ili manje u odnosu na broj protona, što daje atomu pozitivni ili negativni elektronski naboj.

Ovisno o prisustvu ili odsustvu ovih ili drugih iona, otopina će biti kisela, neutralna ili lužnata.
Brojevi koji označavaju pH deriviraju se po složenoj matematičkoj formuli: od 0 do 6,9 ukazuje na kiselost; 7 označava da je kiselina neutralna, a od 7,1 do 7,4 ukazuje na lužnatost.
Optimalne pH razine za krv, urin i različita tjelesna tkiva blago se razlikuju jedna od druge.

Međutim, da bi osoba zadržala apsolutno zdravlje, jedino područje tijela, čiji pH mora ostati u vrlo uskom rasponu lužnatosti jest plazma arterijske krvi.

Ovisno čiji se izvor navodi, idealni pH raspon plazme krvi je između 7,35 do 7,45 ili 7,7.
Ako krv odstupa previše od svoje idealne pH vrijednosti u predugom vremenskom razdoblju, osoba postaje bolesnom pa čak može i da  umre.

Dok krvotok treba biti lužnat, stomak mora dobivati odgovarajuću količinu hidroklorične kiseline, da bi probavio bjelančevine  životinjskog ili biljnog podrijetla.

Često postoji obrnuti odnos između kiselosti u stomaku i kiselosti tijela.
Što više (poželjno) kiselosti u stomaku, utoliko više (poželjno) lužnatosti tijela; a što više (nepoželjno) lužnatosti u stomaku, utoliko više (nepoželjno) kiselosti nekih dijelova tijela.

Zamijetite, također, da ako ima dovoljno hidroklorične kiseline u stomaku za probaviti hranu, manje će neprobavljenih  čestica hrane proći kroz zidove crijeva i ući stanice u iritantnim količinama.


Brojevi ljestvice kiselost/lužnatost ne predstavljaju jednaku podjelu.
Svaki broj veći za jedan od prethodnog predstavlja eksponencijalno povećanje:
1 je deset puta više od 0;
2 je deset puta više od 1 ili sto puta više od 0;
3 je deset puta više od 2 ili tisuću puta više od 0, itd.

To znači da je čak i mala promjena u mjerenju sustavne kiselosti velika količina.


Smatra se da je idealna lužnatost od 7,8 kod plazme krvi – što je, usput rečeno, prirodna ravnoteža kod delfina i kitova.
Najnovija istraživanja pokazuju, da osobe, čiji je mozak pri ovim najvišim pH razinama, pokazuju mnogo višu inteligenciju od prosječne.

Tijelo je u osnovi u unutrašnjosti lužnato po nastanku (koža je prirodno kisela).

Kako, onda, tijelo postaje kiselo?

Kiseli otpadni proizvodi neprekidno se stvaraju odvijanjem prirodnih, svakodnevnih, metaboličkih postupaka.
Ako se ovakvi kiseli otpadi ne odbace, oni završavaju trovanjem sustava.
Posao  respiratornog trakta  kemijskog i fiziološkog sustava međupohrane (što uključuje i jetru) i urinarnog trakta je regulirati količine kiselosti-lužnatosti.
Respiratorni trakt mijenja brzinu prozračivanja ugljičnog dioksida iz tjelesnih tekućina. Ovo, za uzvrat, mijenja koncentraciju iona nizom biokemijskih procesa, uključujući i neutralizaciju biokemijskih procesa.

Sustav tijela kemijske i fiziološke međupohrane prolazi brojnim različitim koracima, da bi stvorio dodatne kemikalije, koje, također, djeluju na kiselinsku pH neravnotežu u plazmi krvi.
Mreža urinarnog trakta daleko je najučinkovitiji postupak, kojim se tijelo oslobađa kiselina.
Bubrezi igraju istaknutu ulogu u izlučivanju kiseline putem urina – iako i ovaj postupak ima svojih ograničenja.
Krv prenosi suvišnu kiselinu do bubregâ svaki put po malo, i to polako.
Bez obzira koliko su bubrezi prisiljeni raditi (pretpostavljajući da se ne preopterećuju), kiseline ima tek toliko, koliko je mogu izlučiti.
Kada su bubrezi učinili sve što su mogli, a još uvijek ima suviše nagrizajućih kiselina i tvari, koje nastaju pod utjecajem kiselina, koje prijete oštećenju krvotoka, kiseline se jednostavno smještaju još nekamo po tijelu, da bi se zaštitila krv.

Otpad se pohranjuje u dodatnim staničnim tekućinama (tekućinama, koje okružuju stanice), vezivnom tkivu, zglobovima, pa čak i organima.
Tako dolazi do lanca reakcija propadanja tjelesnih funkcija. To je to samotrovanje, kojim se netko truje vlastitim toksičnim otpadom, koji polaže temelje degeneracijskih bolesti, a koje uključuju artritis, alergije, fibromijalgiju, dijabetes, kardiovaskularne probleme, bubrežne kamence, gubitak kostiju i rak.

Unatoč  pažnji u odavanju važnosti održavanja sustava lužnatosti, želim naglasiti, da slučajno netko može prije bolovati od općeg stanja prelužnatosti nego li od prekiselosti.
Također, određeni dijelovi tijela mogu postati prelužnati prije nego li prekiseli: do ekstremnih vrijednosti pH često dolazi, kako bi uravnoteživale jedna drugu.
Zbog toga ispitivanje pH mokraće ili pljuvačke može pružiti samo djelomičnu sliku onoga što se događa u tijelu.
Na primjer, mokraća može biti lužnata, a druge tjelesne tekućine kisele.
To ukazuje na vrijednost savjetovanja s liječnikom naturopatom s dobrim znanjem o kemiji tijela, metaboličkim procesima i prehrani.

Konačno  potrebe tijela jasno pokazuju, da pohranjivanje pretjeranog kiselog ili lužnatog otpada u tkivo, a da bi ih se izdvojilo iz krvotoka – tijekom kratke intervencije tijela u hitnom slučaju – teško da je idealno rješenje glede pH neravnoteže.

Gubitak kostiju je dobar primjer visoko neuravnoteženog, pretjerano kiselog sustava.
To znači slabo upijanje ili pomanjkane kalcija i drugih minerala, koji su ključni čimbenici u održavanju pravilnog pH.
Većina kalcija, kojeg progutamo, ne koristi se za stvaranje kostiju, nego slobodno kruži po tijelu, da bi se iskoristio u različitim metaboličkim postupcima, uključujući i neutralizaciju sustavne kiseline.  pH ravnoteža krvi toliko je bitna da, kada više nema raspoloživog kalcija u sustavu, tijelo ga ispire iz kostiju.

U vezi poremećaja pH i bolesti treba se podsjetiti eksperimenta koji je napravio Alex Carrel.

Francuski kirurg Alexis Carrel koji je 1912. god. dobio Nobelovu nagradu za medicinu zbog njegovih poboljšanih postupaka u vezi šavova krvnih sudova, oporavljanja povrijeđenih arterija te za pronalazak postupka transplantacije organa, 1912 godine započeo je interesantan pokus koji dovoljno govori o tome koliko je štetan nizak pH i visoka kiselost.
Od 1912. do 1940. god. Carrel je držao živim komad srca embrija  pileta u otopini, čiji su minerali bili prisutni u istom razmjeru kao minerali u krvi pileta – i koja je bila jednako lužnata, također (pH od 7,35 do 7,45). Carrel je pažljivo mijenjao otopinu svaki dan. Opit je završio samo zato što je namjerno zaustavio natapanje srca otopinom nakon 28 godina početkom drugog svjetskog rata.
Prirodno, životni vijek pileta nije duži od jedanaest godina (pod pretpostavkom da ne ugiba u dobi od četiri godina od stresa pri polaganju jaja).
Carrel je mogao održavati tkivo srca zdravim i živim jer je otopina mineralâ hranila stanice, a svakodnevna zamjena tekućina osiguravala je uklanjanje svog staničnog otpadnog materijala.
Tajna zdravlja i dugovječnosti, dakle, nije samo pravilna prehrana, nego uklanjanje otpada koji i dovodi do niska pH i jake kiselosti organizma, a svi oni s rakom imaju niske pH razine.

Previous postPoziv svim državljanima Republike Hrvatske - Podržimo referendumski ustanak 2013! Next postEckhart Tolle - Meditacija