Državno odvjetništvo, policija i Ministarstvo pravosuđa potpuno su nespremni za primjenu novog Zakona o kaznenom postupku, koji na snagu stupa 1. rujna. ‘Nepripremljenost državnih odvjetništava i policije imat će nesagledive i katastrofalne posljedice’, kažu odvjetnici. Naime, Vlada je u navedenom vremenskom razdoblju morala osigurati 171 milijun kuna za zapošljavanje i edukaciju ljudi, te adaptaciju i opremanje prostora da bi se novi Zakon o kaznenom postupku mogao provoditi, ali to uglavnom nije učinjeno.
Državno odvjetništvo još nije ekipirano i opremljeno za preuzimanje vođenja istrage i prikupljanje dokaza u kaznenim predmetima, tvrdi Nacional. Nedostaje im 25 zamjenika županijskih državnih odvjetnika, još 20 savjetnika, 10 zamjenika u općinskim državnim odvjetništvima, 40 kriminalista, 20 daktilografa…
Također, trebalo je urediti i 30 prostorija i opremiti ih audio i videoopremom jer se po izmjenama zakona svi svjedoci i osumnjičenici moraju snimati.
Inače, izmjene kaznenog zakona koje stupaju na snagu 1. rujna najveće su u povijesti modernog hrvatskog zakonodavstva: potpuno se mijenja cijeli postupak i pravila u iznimno kompliciranom zakonu koji sadrži oko 600 članaka. Kazneni postupak bit će sličniji onomu što gledamo u američkim pravnim serijama i filmovima. Postoje i optužna vijeća i unakrsna ispitivanja, a državni odvjetnik i policija moraju tijesno surađivati…
No, naši odvjetnici misle da sustav nije pripremljen za novi zakon. “Nepripremljenost državnih odvjetništava i policije imat će nesagledive i katastrofalne posljedice”, komentirao je kaznenopravni odvjetnik Branko Šerić.
Kaznenopravni odvjetnik Veljko Miljević kaže pak kako će “tehnička i kadrovska nepripremljenost uzrokovati eroziju zakona jer se neće moći pravilno primjenjivati i poštovati svi propisani procesi, pa su lako moguće zloporabe”.
‘Novi Zakon o kaznenom postupku: tko nam čita mailove?’, naziv je teme javnog razgovora koji će se održati u utorak 14. lipnja u 18 sati, u Hrvatskom društvu za promicanje informatičkog obrazovanja, Ilica 42, Zagreb.
Izmjene Zakona o kaznenom postupku koje su prošlog mjeseca najavljene javnosti gotovo trenutačno su postale predmet rasprava. Prema jednima, riječ je o opasnom proširenju ovlasti policije, čemu nije pomogao niti pokušaj iz same policije da sa sebe skine odgovornost, a niti potpuna šutnja relevantnih institucija kada se o cijeloj temi počelo razgovarati.
Prema drugima, zapravo je riječ o pokušaju da se u Zakon stavi odredba koja de poslužiti u slučaju kada su šire ovlasti potrebne, no njihov stvarni razlog se ne smije navesti. Kako god to postavili, riječ je o problematici koja drastično zadire u ljudska prava te je javna rasprava ne samo dobrodošla, nego i nužna. Implikacije ovakvog zakona s druge strane nisu samo u kršenju ljudskih prava i sloboda, nego i u mogudnosti da država sebi otvori pristup do nevjerojatne količine informacija, od osobnih komunikacija pa do profila pojedinih osoba.
Upravo zato, građanska inicijativa „Internet za sve“ organizira u suradnji s InMed Institutom i HDPIO javni razgovor u utorak, 14. lipnja, u 18 sati, u Hrvatskom društvu za promicanje informatičkog obrazovanja, Ilica 42, Zagreb.
Panelisti koji će pomoći u analizi i raspravi su Vanja Kovačević, odvjetnica u odvjetničkom uredu Divjak, Topid i Bahtijarević i Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja.
Policija će od početka rujna smjeti prisluškivati telefone ili tajno ući u stanove, odnosno kuće kako bi postavila mikrofon ili kameru, a smjet će i tajno presretati, prikupljati i snimati računalne podatke.
Nove ovlasti MUP-a, koje na snagu stupaju od rujna ove godine, dio su Zakona o kaznenom postupku. Sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura objasnio je kako su nove ovlasti MUP-a nužne za borbu protiv kriminala u današnje vrijeme.
”No, osim dobrobiti, novim zakonom MUP dobiva savršen izgovor da zakonito prisluškuje bilo koga u državi, i to na temelju sumnje na ‘sitno’ djelo ilegalnog skidanja i reproduciranja glazbe ili filma s interneta”, upozorava Labura za Večernji list.
Tako od 1. rujna policija može zatražiti sudski nalog za prisluškivanje, presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka ili tajni ulazak u stan ili kuću radi snimanja čak i ako sumnja da netko sluša glazbu koju je nelegalno nabavio na internetu.
”Tako široke mogućnosti mogu dovesti do pretjerane upotrebe tajnih mjera i uvelike narušiti Ustavom utvrđena prava i slobode građana. Najveći je problem što ne postoji nikakav neovisan nadzor nad radom policije koja dobiva sve veće ovlasti zadiranja u privatnost”, rekao je Lubura.
Preneseno sa: 
Izvor: 4dportal.com
Comments are closed.