Monsantov uništavač korova UBIJA također i pčele, pridonoseći tako globalnom kolapsu uzgoja hrane

PČELE MONSANTO GLAD

.

Monsanto voli promicati ideju da GMO može riješiti glad u svijetu. U početku, mnogi su htjeli vjerovati da oni zaista mogu dati odgovor na ovaj stvarni problem, ali postaje sve jasnije da njihove radnje imaju zapravo suprotan učinak, prenosi portal Novi Svjetski Poredak

U stvari, Monsantov popularni ubojica korova glifosat, koji se redovito koristi na genetski modificiranim usjevima, stavlja pčele u opasnost, a nova studija pruža neke od najsnažnijih dokaza da biotehnološka tvrtka doprinosi propasti globalne prehrambene industrije umjesto da ju razvija i spašava.

Prošle su studije već pokazale kako pesticidi poput neonikotinoida štete pčelama. Monsantov glifosat, koji cilja samo enzime u bakterijama i biljkama, mora biti sigurniji izbor za pčele, zar ne? Baš i nije tako.

U novom su radu istraživači sa Sveučilišta Texas u Austinu pokazali kako glifosat šteti mikrobioti potrebnoj za razvoj pčela i otpornosti na patogene. Ne samo da glifosat igra veliku ulogu u padu populacije pčela diljem planete, već također uništava njihova staništa.

U istraživanju su istraživači slikali mrlje na stražnjoj strani stotina odraslih pčela radilica i izložili ih razinama glifosatima koje se primjenjuju na usjevima, cestama i dvorištima.

Nakon što su tri dana kasnije ponovo uhvatili pčele, otkrili su da herbicid dramatično smanjuje njihovu zdravu mikrobiotu crijeva.

Polovica od osam dominantnih zdravih vrsta bakterija pronađenih u pčelima je bila smanjena, a kritični mikrob koji je zadužen za probavu i obranu od patogena, Snodgrassella alvi, najteže je bio pogođen.

Pored toga što su imali daleko niže razine korisnih bakterija u njihovoj probavi, ove su pčele također češće umirale kad su kasnije bile izložene zajedničkom tipu bakterija i drugih zaraznim patogenima. Na primjer, dok je polovica zdravih pčela uspjela preživjeti uvođenje loše bakterije Serratia marcescens, samo jedna desetina onih koji su bili izloženi glifosatu su bili u stanju preživjeti ovu bakteriju.

Iako se ova studija usredotočila na pčele, istraživači kažu da bumbari imaju vrlo slične mikrobiome, pa je sigurno pretpostaviti da će na njih glifosat djelovati podjednako na isti način.

Potrebne su bolje smjernice

Istraživač Erick Motta rekao je da su potrebne bolje smjernice za upotrebu glifosata, osobito kada se radi o ekspoziciji pčela. Sadašnje smjernice izrađene su pod pretpostavkom da ove kemikalije ne štete pčelama, a ovo istraživanje pokazuje da to jednostavno nije slučaj.

Ovog ljeta je kineska studija otkrila da ličinke pčela rastu sporije kada su bile izložene glikozilatu, a češće su i umirale. Sve je to došlo nakon istraživanja iz 2015. godine koja je otkriveno da su odrasle pčele koje su bile izložene glifosatu na razinama nađenima u poljima, doživjele kognitivne poremećaje koji su spriječili njihovo vraćanje u košnice.

Profesor Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex, biolog i stručnjak za insekte, rekao je: “Sada se čini da moramo dodati glifosat na popis problema s kojima se pčele suočavaju. Ova studija je također dodatan dokaz da primjena velike količine pesticida u prirodi ima negativne posljedice koje je često teško predvidjeti.”

Istaknuo je da bakterije u probavi pčela igraju ključnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja baš kao i kod ljudi.

Stoga, otkriće da su te bakterije osjetljive na glifosat je vrlo zabrinjavajuće. Uostalom, oprašivanje pčela je presudno za otprilike 75 posto planetarnih usjeva. Stručnjaci kažu da bez pčela, život kakav znamo više ne bi postojao.

Prehrana kod ljudi bi bila znatno siromašnija, bez hranjivih namirnica poput voća i povrća, kao i drugih usjeva i namirnica poput čokolade i kave.

Osim toga, pčele su bitni dio mnogih drugih ekoloških procesa – na primjer, u truljenju lišća i mrtvih životinja, reciklirajući njihove nutrijente i njihova ponovna dostupnost.

To je ogroman problem jer je glifosat najčešće korišten pesticid na planeti. Više od 700.000 tona se proizvede se svake godine, a poljoprivrednici ga raspršuju na svojim kulturama više od 40 godina.

S obzirom na raširenu uporabu ovog ubojice korova, očekuje se da će se problem pogoršati. Pčelinja populacija je već teško pogođena, i opada dramatično u mnogim dijelovima svijeta.

Pčelari u Americi primijetili su da su milijuni pčela tajanstveno nestale, dok su kineski poljoprivrednici sada poduzeli ručno oprašivati stabla voća jer nema dovoljno pčela koje bi obavile posao.

Nova studija o pčelama samo je posljednja u nizu loših vijesti za Monsanto, koji se suočava sa stotinama federalnih i sudskih slučajeva koji povezuju njihove herbicide s rakom.

Izvor: NoviSvjetskiPoredak.com

.