Prije dva mjeseca uslijedila je bujica priopćenja za javnost globalnih institucija u kojima sve spominju isti problem: nestašica hrane u mjesecima ispred nas. Ove izjave u skladu su sa našim ranijim upozorenjima za koja je bilo poprilično teško navesti trenutak kada će se dogoditi, ali je bilo očito da će se dogoditi zbog suludih mjera i zatvaranja te sankcija koje su čelnici EU nametnuvši Rusiji, nametnuli sami sebi, točnije nama.
Danas unatoč priopćenjima globalnih institucija te inflaciji i sve većem broju gladnih u svijetu Nizozemske vlasti u partnerstvu sa EU planiraju do 2030. smanjiti emisija dušika do 70 posto u pojedinim provincijama. Da bi smanjile pogubne emisije dušika, vlasti propisuju radikalno smanjenje stočnog fonda. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset posto.
Nizozemska je najveći izvoznik mesa u Europskoj uniji. Samo u 2020. godini izvezla je 3,6 milijardi kilograma.
Dodatno, Nizozemci imaju najveći broj stoke po jedinici površine, s ukupno više od 100 milijuna goveda, peradi i svinja, prenosi agroklub.
Vlasti planiraju provesti eksproprijaciju, odnosno “oduzimanje” zemlje stočarima i korištenje tih površina u neke druge svrhe. Nekog od nas iz istočne Europe ovaj plan mogao bi podsjetiti na omraženu nacionalizaciju zemljišta u vrijeme komunizma.
U nastavku svakako pogledajte razgovor sa Nizozemskim Europarlamentarnim zastupnikom. Podaci koje iznosi su strašni, kao primjerice da vlasti namjeravaju zatvoriti čak 50% farmi.
Zahtjevi EU direktive o okolišu
Direktiva 92/43/EEZ je direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta koju je Europska zajednica usvojila 1992. godine kao odgovor na Bernsku konvenciju. Njome su propisani rokovi i granice dozvoljenih emisija stakleničkih plinova. U slučaju intenzivnog stočarstva, to su dušični spojevi.
Najviši nizozemski sud je u 2019. godini donio zaključak da tamošnja vlada krši EU zakon ne poduzimajući dovoljno za smanjenje zagađenja dušikom s farmi i iz industrije. Krajnji rezultat koji vlada očekuje postići ovim mjerama je smanjenje broja svinja, goveda i peradi u zemlji za jednu trećinu.
Nizozemska nije jedina europska zemlja koja se suočava s krizom visokih emisija dušičnih spojeva sa stočnih farmi. Stručnjaci predviđaju da će Danska, Belgija i Njemačka uskoro morati poduzeti slične mjere. U Belgiji je stanje također kritično te je ranije u 2021. godini jedna peradarska farma morala biti uništena zbog prevelikih emisija dušika u objektima, a sve na osnovu sudske odluke. U Njemačkoj, u oblasti Donje Rajne zabilježene su emisije dušika visoke već kao u Belgiji i Nizozemskoj. Kod njih još ne postoji pravni problem, ali samo je pitanje trenutka kada će neka udruga prijaviti slučaj pri visokom europskom sudu, piše agroklub.
Zanimljivo, zar ne. Direktiva koju je Europska zajednica usvojila 1992. godine, i baš sada, sada kada smo na pragu prehrambene krize, krize hrane Nizozemska se uhvatila u koštac sa smanjenjem dušičnih spojeva bez obzira na cijenu, na gladne i umrle od gladi. Da li je baš sada vrijeme za ovakav zaokret? Što se po tom pitanju radilo od 1992. do danas?
Oni koji su upućeni znaju kako su države (vlasti) sustavno godinama unazad uništavale male poljoprivrednike (selo), a u svrhu stvaranja ogromnih poljoprivrednih proizvođača, bolje rečeno korporacija koje uistinu mogu zagađivati.
Primjerice u vrijeme kada je Europska zajednica izglasala spornu direktivu (1992.) skoro pa svaka kuća na selu imala je krave i svinje, kokoši i zečeve te su uzgajali povrće i voće za vlastite potrebe. Da li se koristilo toliko umjetnih gnojiva i pesticida? Nije. Dakle zagađivalo se uvelike manje nego danas. Pa zašto su onda uništili selo ako su već tada bili svjesni, kako kažu “zagađenja”?
Sa sela sam i znam da obrađivati nekoliko jutara kukuruza i pšenice ili imati nekoliko krava, svinja i kokoši nije isto kao kada imate 500 hektara zemlje, ogromnu farmu goveda ili svinja.
Ako imate vlastiti vrt za vlastite potrebe kao ja danas vi jednostavno nemate potrebe za herbicidima ili insekticidima ili umjetnim gnojivima. I nekad ljudi nisu imali. Ali kada uzgajate nekoliko hektara krumpira vi ste prisiljeni koristiti herbicide i insekticide.
Dušični prirodni spojevi u normalnim količinama ne zagađuju zemlju, već je obogaćuju hranjivima. Zašto su uništili male proizvođače, selo? Nekada je sva hrana bila organska i većina je ljudi imala vlastitu hranu ali to nekima nije odgovaralo, pod nekima mislim upravo na velike proizvođače (korporacije) i zagađivače kao i na državu koja nije ubirala porez, a uvoznici maržu.
Stoga, tek kada političari počnu propagirati i poticati povratak na selo i uzgoj vlastite hrane tek tada ću vjerovati da im je stalo do okoliša i čovjeka, a ne do novca, kontrole i moći, jer ovdje se ne radi o brizi za okoliš ili famoznom globalnom zatopljenju, ovdje se radi o uništavanju i ono malo poljoprivrede, ono malo samodostatnih obitelji, samostalnost te o uvođenju potpune kontrole nad hranom kroz nametanje sintetičkog, laborotorijski proizvedenog proteina (mesa). Kao što je rekao Henry Kissinger sedamdesetih godina prošlog stoljeća tijekom naftne krize: “Tko kontrolira hranu kontrolira ljude, tko kontrolira energiju kontrolira kontinente, onaj tko kontrolira novac kontrolira cijeli svijet”
Prosvjedi poljoprivrednika
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
