Nedavno doneseni Zakon o fiskalnoj odgovornosti predviđa ograničavanje potrošnje na razini iz 2010. Ako se u EU uđe 2013. plaćamo članstvo i do 600 milijuna eura, otkriva Lider. Kako će se nabaviti taj novac, a zadržati razinu rashoda nije poznato
Naime, spomenuti zakon predviđa ograničavanje potrošnje državnog proračuna na razinu 2010. u razdoblju koje se proteže čak na projekcije za 2014. U slučaju da Hrvatska uđe u Europsku uniju 2013, trenutačno popularna teza, morala bi svoju prvu godinu članstva platiti između 400 i 600 milijuna eura, a EU bi, prema iskustvima prijašnjih članica, dobila znatno manje.
Iz Ministarstva financija, na čelu s Martinom Dalić, objasnili su da predviđaju iznos od 484 milijuna eura za prvu godinu članstva, iako napominju da je riječ o projekcijama koje variraju ovisno o promjenama u gospodarskim kretanjima. U isto vrijeme, prema projekcijama EU-a, Hrvatska bi trebala povući iz EU-a 170 milijuna eura za 2012. i samo 32 milijuna za 2013. u sklopu pomoći za novčani tok svježoj članici ošamućenoj skupoćom članstva. Kako je prva godina definitivno prekrižena kao godina stupanja u članstvo, prvotni iznos vjerojatno će biti primijenjen u 2013. godini, odnosno prvoj godini članstva, ako i ta bude prva.
Prema procjenama, hrvatskom proračunu nedostaje više od 200 milijuna eura za članarinu, a kako će točno do tog novca doći i u isto vrijeme zadržati raznu rashoda iz 2010. u Ministarstvu financija nisu precizirali.
Za tjednik Lider su ustvrdili da su u projekcijama proračuna za 2012. i 2013. predviđene uplate u europski proračun. Svoj doprinos Hrvatska će, kao i sve ostale članice, dati od nameta na šećer, carina i PDV-a, što znači manju prihodovnu i veću rashodovnu stranu. Taj golemi minus, pojasnili su, bit će nadomješten prihodima iz Europske unije i mehanizmima zaštite novih članica od ‘preplaćivanja’, odnosno uplaćivanja većeg iznosa u proračun EU nego povlačenja iz njega.
Realnost je pak nešto drukčija.
EU može avansirati članici oko 200 milijuna eura i pozajmiti novac za članarinu, a sve ostalo ovisi o vještini izvlačenja novca iz fondova EU, u čemu se sve dosadašnje nove članice pokazale relativno neuspješnima. Bugarske je, navodi Lider, četiri godine nakon članstva i dalje neto-platiteljica.
Osim, činjenice da će Hrvatska više uplaćivati nego što će povlačiti od EU-a, nejasno je kako će se izvršiti te uplate, a da rashodi proračuna budu isti ili niži od onih u prošloj fiskalnoj godini u kojoj nije bilo nikakvih relevantnih uplata prema EU, ali je zato bilo deficita od 14 milijardi kuna samo da bi se uspjele ispuniti postojeće državne obveze.
Kada ispod svega ovoga podvučemo crtu, što možemo očekivati? Da će nam pečeni pilići sveudilj ulijetati u usta čim uđemo u EU? Ili da trebamo pljunuti 600 milijuna eura za članarinu koje istinabog nemamo, odnosno nismo ih osigurali u cijelosti? A otkud ćemo namaknuti taj manjak? Ma nema problema, “dobrodušna” Unija izaći će nam u susret, pa će nam u vidu avansa pozajmiti ostatak koji joj dugujemo. Kako bismo joj bili dužni. Što je dakle prvo što će nam se dogoditi uđemo li kojom nesrećom u Uniju? Dogodit će nam se novi, daljnji dugovi! Doista spektakularno, zar ne?
