.
Pitanjem ‘je li kava dobra ili loša za zdravlje’ dugo se bave i mediji često plasirajući konfuzne podatke.
Uz rezultate koji pokazuju da kava ima ulogu u sprječavanju Parkinsonove bolesti pa čak i raka, neka istraživanja bave se negativnIm utjecajem toga napitka na razine šećera u krvi te metabolizam, što može znatno utjecati na stvaranje niza kroničnih bolesti modernog doba. Kofein čini tek jedan do dva posto zrna kave, dok se o utjecajima ostalih spojeva na organizam poput klorogene kiseline ili polifenola tek provode istraživanja.
Dosadašnje studije pokazale su da je kod osoba s dijabetesom tipa 2 unos kave u korelaciji sa inzulinom i povećanim šećerom u krvi. Kofein u kavi, pokazalo se, može biti odgovoran za izlučivanje većih razina inzulina iz gušterače.
Razloge zašto ‘magični napitak za razbuđivanje’ nikako ne može biti saveznik zdravlja navodi Huffington post.
1. Kofein u kavi povećava razinu katekoalamina, hormona stresa. Stresne reakcije povećavaju razinu inzulina što povećava upalne procese. Zbog toga se većina ljudi osjeća loše.
2. Navika pijenja kave povećava osjetljivost na inzulin, što stanicama u tijelu otežava pravilno reagiranje na šećer u krvi. Visoke razine šećera u krvi vode do propadanja arterija čime se i povećava rizik od smrtnosti uzrokovan kardiovaskularnim bolestima.
3. Nefiltrirana kava sadrži najveću količinu dobrih antioksidanasa dok istodobno u organizam propušta organske spojeve koji povećavaju razinu triglicerida i lošeg kolesterola.
4. Korisna klorogena kiselina koja može odgoditi apsorpciju glukoze u crijevima može utjecati i na povećavanje razine homocisteina i tako povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
5. Kiselost u kavi povezana je s probavnim tegobama, neuravnoteženoj flori u crijevima i sporijim metabolizmom.
6. Ljudi koji svakodnevno piju kavu obično imaju problema s ovisnošću zbog čega im se mnogo teže ‘osloniti’ na izvore energije u tijelu.
7. Ovisnost o kavi potiče i druge ovisnosti, poput dodatnog masnog vrhnja uz omiljeni topli napitak ili dodatnih količina šećera. Posao s kavom, u mnogim kulturama potaknuo je potrebu za slatkim i masnim poslasticama koje sve više predstavljaju obrok umjesto pića.
8. 5-HIA, organska kiselina koja je dio neurotransmitera serotonina, povišena je u mokraći kod ljudi koji konzumiraju kavu što upućuje na smanjenju sposobnost sinteze serotonina u mozgu. Serotonin je nužan za postojan san, raspoloženje i energiju. Kofein može negativno utjecati na san te uzrokovati tjeskobu i depresiju.
9. Kod ljudi koji uživaju u kavi promijećeno je povišeno izlučivanje važnih minerala kao što su magnezij i kalcij u mokraći. Neuravnoteženost elektrolita može dovesti do ozbiljnih sistemskih komplikacija.
10. Sastojci kave mogu i smanjiti učinak nekih lijekova na organizam.
Izvor: dnevno.hr
.