Australija od 10. prosinca 2025. uvodi obveznu provjeru dobi za Instagram, Facebook, YouTube i ostale platforme. Službeno objašnjenje: zaštita djece.
Stvarni efekt: uvođenje infrastrukture za digitalni identitet i kontrolu pristupa internetu.
Ovo je prvi put da se globalne platforme moraju uskladiti s državnim zahtjevom za identifikaciju korisnika, i to ne samo prilikom otvaranja računa — nego i za nastavak korištenja.
Drugim riječima:
internet više nije slobodan prostor — postaje prostor koji se “otključava” identitetom.
Zašto je Australija odabrana kao poligon?
Australija se već više puta koristila kao “pilot država” za nove modele nadzora:
- COVID mjere među najstrožima na svijetu
- digitalno praćenje tijekom karantena
- centralizirani registar državljana
- izrazito poslušne Big Tech korporacije
Kada želiš testirati novu globalnu politiku, biraš zemlju gdje otpor građana nije jak, a političari su skloni strogoj regulaciji.
Zašto je provjera dobi opasno pametno formulirana?
Zato što stvara presedan.
Ako jednom platforme uvedu:
- obvezno dokazivanje identiteta
- provjeru starosti
- obradu dokumenata, biometrije, ili trećih servisa za verifikaciju
…onda ih se kasnije lako prisili da te iste mehanizme primijene i za druge svrhe:
- pristup internetu
- komentiranje na portalima
- kupovinu online
- digitalne novčanike
- glasanje online
- državne e-usluge
- bankarske transakcije
Kad se infrastruktura jednom izgradi, lako se preusmjeri.
Kako se ovo povezuje s Digitalnim ID-om i CBDC-om?
Ovo je logičan slijed:
- Provjera dobi / identiteta za društvene mreže
→ Navikavanje građana da “moraju dokazati tko su” da bi koristili internet. - Digitalni ID kao “najjednostavnije rješenje”
→ Vlast tvrdi da je to sigurnije, brže, praktičnije. - Povezivanje digitalnog ID-a s javnim uslugama i bankama
- CBDC + ID = potpuna kontrola pristupa ekonomiji
Dakle: provjera dobi je prvi sloj tehnokratskog sustava.
Zašto je ovo važno za Hrvatsku i Europu?
Zato što EU već ima spremne:
- Digital Wallet (EUDI)
- Digitalni identitet
- obveznu verifikaciju pristupa platformama za mlade
- DSA / DMA, zakone koji daju državama moć regulacije platformi
- pripremu infrastrukture za digitalnu valutu (CBDC)
Ako Australija uspije provesti ovaj model bez masovnog otpora, EU ga može puno lakše kopirati.
A Hrvatska — kao poslušna članica — uvodi sve brže i bez javne rasprave.
Što je najvažnija poruka građanima?
Društvene mreže ne postoje bez nas.
Ako mi ne pristanemo — one gube sve: korisnike, sadržaj, prihode, tržišnu vrijednost.
Korporacije ovise o našoj pozornosti i pristanku.
Ne o državnim uredbama.
Ne o zakonima.
Ne o političarima.
O nama.
Ako građani odbiju verifikaciju dobi — cijeli model se ruši.
Big Tech tada mora birati:
- ili odbiti Vladu (rizik kazni)
- ili izgubiti korisnike (rizik propasti)
To je moć koju ljudi zaboravljaju da imaju.
Najtočnija rečenica koja opisuje situaciju
“Korporacije nemaju moć nad narodom — osim one koju im narod sam da.”
Australija je samo prva pločica domina.
Hoće li pasti dalje — ovisi o tome koliko će se ljudi pokoriti, a koliko će reći jednostavno, mirno i svjesno:
NE.
Kako će australska provjera dobi na društvenim mrežama prijeći u EU: obrazac koji se ponavlja
Ono što Australija uvodi od 10. ovog mjeseca — obaveznu verifikaciju dobi za pristup Facebooku, Instagramu i drugim platformama — nije izolirana odluka. To je još jedan primjer globalnog obrasca koji se uvijek odvija na isti način:
- Jedna zemlja uvede mjeru.
- Druga je preuzme kao “dobre prakse”.
- EU je kodificira u pravilnik.
- Na kraju postane standard za cijeli Zapad.
Iako se javnosti prodaje priča da se radi o zaštiti djece, šira slika otkriva nešto puno veće: postupno uvođenje obavezne digitalne identifikacije za sve korisnike interneta.
EU je već pripremila teren
Europska unija ima tri ključna dokumenta koji omogućuju gotovo identičnu mjeru kao u Australiji:
● Digital Services Act (DSA)
Platforme su obvezne “učinkovito procijeniti dob korisnika” kako bi osigurale sigurnost maloljetnika.
Ono što još nedostaje jest: tehnički mehanizam za dokazivanje dobi.
Australija ga upravo uvodi — i time EU-u daje izgovor:
“Ako je kod njih uspjelo, možemo i mi.”
● eIDAS 2.0 i europski digitalni novčanik (EUDI Wallet)
Ovo je ključ.
DSA traži procjenu dobi.
EUDI Wallet nudi “službeni digitalni dokaz dobi”.
Dva zakona se savršeno uklapaju — samo je trebalo čekati da neka druga zemlja prije EU napravi prvi korak.
● EU-ov “predlog za zaštitu djece online”
U službenim dokumentima već padaju riječi poput:
- “age verification”
- “obvezna potvrda identiteta za pristup platformama”
- “osobni identifikacijski atributi”
Drugim riječima — zakon je napisan, samo treba povod.
Australija im upravo daje povod.
Kako će se preliti na EU – korak po korak
Korak 1: EU Komisija izdaje preporuku
Obično počinje s formulacijom:
“Preporučujemo državama članicama razmatranje modela provjere dobi primijenjenom u Australiji.”
To još nije zakon, ali jest signal.
Korak 2: Velike platforme globalno uvode isti sustav
Facebook, Instagram, TikTok i YouTube uvijek rade istu stvar — uvedu jedinstvenu tehničku mjeru za cijeli svijet.
Ako Australija to zahtijeva, platforme će jednostavno implementirati alat globalno i aktivirati ga po regiji.
Korak 3: EU DSA nadzorni odbori kažu: “Ovo je dobra praksa.”
Time se otvara put da se to uvede kao obaveza, a ne preporuka.
Korak 4: Nacionalne vlade u EU uvode verifikaciju dobi kao zakon
Prvo kroz zaštitu djece.
Kasnije kroz:
- borbu protiv dezinformacija
- borbu protiv online govora mržnje
- borbu protiv “lažnih profila”
- transparentnost kampanja
- sprječavanje manipulacija iz inozemstva
Sustav se širi na sve uzraste.
Korak 5: Bez digitalnog identiteta – nema interneta
Provjera dobi postaje samo početni korak.
Nakon nje ide:
- verifikacija identiteta,
- potvrda rezidentnosti,
- digitalni potpis,
- ID u aplikaciji,
- EUDI Wallet kao jedinstvena ulaznica.
U konačnici:
internet postaje “kontrolirani prostor” u kojem se možeš kretati samo ako si službeno identificiran.
Zašto baš sada?
Pogledaj širu sliku:
- EU uvodi potpuni digitalni identitet (eIDAS 2.0) 2026.–2027.
- CBDC pilot ide paralelno.
- Uvodi se obavezna autentifikacija za sve usluge (banke, zdravstveni sustav, javne usluge).
- U isto vrijeme, društvene mreže se označavaju kao glavno “žarište dezinformacija”.
Age verification je “meki uvod”, jer nitko ne želi izgledati kao da “gazi prava odraslih”.
Ali realno:
ako dokažeš dob – dokazuješ identitet.
Nema načina da se dokažeš da imaš 18 godina, a da usput ne potvrdiš tko si.
Tko ima koristi od toga?
- Tehnokratske strukture moći
Lakše je kontrolirati sadržaj kad znaš tko govori. - Platforme
Smanjuju “pravno opterećenje” jer se mogu braniti:
“Svi su verificirani. Mi smo uradili svoj dio.” - Vlade
Transparentniji uvid u javno mnijenje, lakše praćenje, manje anonimnosti. - EU regulatorne agencije
Dobivaju ovlasti koje prije nisu imale.
A tko gubi?
- anonimni građani
- novinari
- zviždači
- aktivisti
- obični ljudi koji žele privatnost
Je li to put prema cenzuri ili prema većoj sigurnosti?
Realno – prema oboje.
Sigurnost se zaista može poboljšati.
Ali cijena te sigurnosti je potpuni nestanak anonimnosti.
A kad nestane anonimnost na internetu, nestaje i:
- istinski slobodan govor
- politička kritika
- mogućnost organiziranja
- zaštita od zloupotreba moći
- privatnost kao temeljno pravo
To je ključna točka:
provjera dobi zvuči bezazleno, ali tehnički dovodi do verificiranog interneta.
Zaključak
Australski model je probni balon.
EU ga neće samo kopirati — integrirat će ga u već postojeći digitalni okvir:
- digitalni identitet
- digitalni novčanik
- centralizirane valute
- kontrola pristupa internetu
- regulacija informacija
Ovo je jedno poglavlje u širem procesu: internet kao prostor potpune identifikacije.
Pitanje je, da li ćete pristati, jer se ovisi o vama!
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
