Da li će IEA u doba “energetske krize” biti ono što je WHO bio u doba “kovid krize”?

 

Što se stvarno događa, pa ono na što smo svo vrijeme upozoravali: Kriza, nametanje nadzora i kontrole iliti koraci do planetarne Tehnokracije

ENERGETSKO ZAKLJUČAVANJE (PROBLEM, REAKCIJA, RJEŠENJE)

> Problem – Rat i uništavanje energetske infrastrukture, krvotoka ekonomije i industrije, civilizacije

Rat u Iranu i napadi na ključna energetska polja nisu izolirani sukobi.

Svaka bomba ili sabotaža automatski pogađa globalnu opskrbu nafte i plina.

Cijene rastu, transport poskupljuje, proizvodnja hrane i industrija usporavaju, a milijuni ljudi osjećaju prve udarce nestašica, i ovo je trenutak kada se kriza počinje koristiti kao prihvatljivo opravdanje za ograničenja.

> Reakcija – Strah i nesigurnost

Kada cijene goriva i hrane rastu, javnost postaje ranjiva. Inflacija i nestašice hrane i energije dovode do smanjenja autonomije i “prihvaćanja” restrikcija, koje u normalnim okolnostima izazivaju otpor.

I tako strah postaje instrument, a nesigurnost prilika za uvod u novi sustav. Sustav zabrana i odobrenja.

> “Rješenja” – Prvi val “preporuka”, mjera IEA (Međunarodne agencije za energiju)

I tako ono što je u doba kovida bio WHO, u doba energetske krize je IEA.

Pa je tako IEA pripremila smjernice za tzv. energetska zaključavanja:

– rad od kuće, smanjenje brzine, carpooling, javni prijevoz

– nedjelje bez automobila, izmjenične registarske pločice

– efikasnija vožnja, električni uređaji, fleksibilnost industrije

Sve su to mjere koje se prikazuju kao racionalna energijska štednja, ali u praksi povećavaju digitalni nadzor, smanjuju slobodu kretanja te uvode kontrolu resursa i potrošnje. (Kao da ih je ekipa iz WEF-a osmislila)

Primjerice:

1. Rad od kuće — smanjuje putovanja, ali i povećava digitalni nadzor, ostanak kod kuće.

2. Smanjenje brzine na cestama — kontrola kretanja pod izlikom uštede.

3. Prelazak na javni prijevoz — povećava ovisnost o sustavu.

4. Dijeljenje vožnje — kolektivna kontrola i manja autonomija.

5. Efikasnija vožnja — priprema za nadzor potrošnje goriva.

6. Nedjelje bez automobila / izmjenične pločice — prvi korak prema ograničenju slobodnog kretanja.

7. Poboljšanje efikasnosti voznog parka — subvencije i kontrola resursa, nametanje električnih vozila.

8. Izbjegavanje nebitnih letova — smanjenje slobodne mobilnosti.

9. Električno ili moderno kuhanje — ovisnost o centraliziranoj energiji.

10. Fleksibilnost u petro-kemiji — tko dobiva energiju određuje sustav, ne pojedinac.

> Dugoročni planovi – WEF, Veliki reset i “15-minutni gradovi”

Veliki reset (WEF): globalna transformacija ekonomije i društva, s naglaskom na održivost i centraliziranu kontrolu resursa.

15-minutni gradovi: urbana planiranja koja ograničavaju mobilnost, gdje su ljudi gotovo prisiljeni koristiti javni prijevoz, bicikle ili električne opcije, smanjujući individualnu slobodu kretanja.

Digitalne i programabilne valute: omogućuju praćenje i kontrolu financijskih transakcija svakog pojedinca, uvodeći mogućnost da sustav direktno ograničava potrošnju i pristup resursima.

Mislim da je očito da kombinacija ratova, kriza i ovih planova omogućuje normalizaciju kontrole koju bi inače ljudi odbili.

I sada dolazimo do šire slike – Kontrole, nadzora i gubitaka sloboda.

Ovo je tek prvi val mjera (preporuka): rad od kuće, carpooling, smanjenje brzine, javni prijevoz.

Drugi val, kada se ljudi priviknu bi mogao biti: kvote goriva, digitalni nadzor, strože ograničenje kretanja.

A treći val: centralizirana kontrola energije, digitalni ID, programabilne valute, ovisnost o infrastrukturi i tehnologiji.

Rat → energetski šok → inflacija i nestašice → prvi val ograničenja → nadzor i kontrola → dugoročni gubitak sloboda.

Stoga, ako želimo razumjeti što se događa, moramo vidjeti širu sliku.

Nije riječ samo o politici ili tehnologiji.

Riječ je o tome kako sustav koristi krize ili ih namjerno stvara kako bi mogao nametnuti ograničenja koja u normalnim uvjetima ne bi bila prihvatljiva.

Ovo je bila Šri Lanca 2022., godine. Bez QR koda nije bilo moguće kupiti gorivo, i to u ograničenim količinama.

Kroz objave u zadnjih nekoliko godina isticali smo kako je cilj umjetnog stvaranja nestašice energenata, kontrola ljudi kroz kontrolu energenata (sirovina‐resursa).

Dakle ne radi se o kontroli sirovina, hrane, resursa i energenata već o kontroli nas – resursi, odnosno u trenutnom slušaju, energenti, samo su sredstvo, i tu dolazimo da alata, sustava praćenja i nadzora građana, potrošnje u ime preraspodjele energije.

Kako?

Da li je na razini EU za ovu godinu najavljeno uvođenje digitalnog ID? Da li je najavljeno uvođenje digitalne programabilne valute?

Da li je IEA izdala prve preporuke štednje goriva?

Da li IEA postaje ono što je WHO bio u vrijeme covida?


OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.