Ljekovita Svojstva Kiselice

Kiselice čine veliku skupinu samoniklog i kultuviranog, jestivog i ljekovitog povrća. Najveći broj kiselica potječe iz Europe i Sredozemlja. Vrlo su rasprostranjena biljna skupina, rastu i uzgajaju se po čitavom svijetu. To su trajnice, zeljaste, sitnih cvijetova u klasastim ili metličastim cvatovima. Skupina ima jedinstveni miris i okus, vrlo prepoznatljiv, blago bockaju jezik. Miris i okus potječe od soli oksalnih kiselina pa i odatle narodni nazivi kiseljak, slanica, sočica. Uzgajaju se zbog velike hranjive i ljekovite vrijednosti lišća (vitamini, minerali, kiseline), djeluju osvježavajuće.
Zbog velike prisutnosti oksalne kiseline osobama koje boluju od reume, artitisa, bubrega, zabranjeno je konzumirati.

U Engleskoj se za vrijeme vladavine Tudora, kiselicu smatralo vrhunskim engleskim povrćem, a Henrik VIII ju je posebno cijenio.   Za kiselicu kažu da čisti, jača, osvježava i umiruje cijeli organizam, a izvana ga uljepšava. Prirodni je analgetik, antiseptik, laksativ, diuretik itd.

Kiselica posjeduje ljekovita svojstva čišćenja i poboljšanja kvaliteta krvi, isto kao što to čini špinat koji povećava sadržaj hemoglobina u krvi. Kiselica također sadrži i vitamin C, a njen list se može koristiti u oblogama pri liječenju određenih kožnih problema kao što su akne.