.
Iako je gradnja slamom tek nedavno doživjela svojevrsni preporod i slama ponovno postala tražen građevinski materijal, ona se u afričkim ravnicama koristila još u doba paleolitika (starijeg kamenog doba). U sjevernoj Aziji i u Europi krovovi pokriveni slamom bili su proteklih stoljeća uobičajena pojava. Mnogi od izvornih slamnatih krovova sačuvani su i danas, osobito u Velikoj Britaniji. Nijemci su prije 400 godina gradili kuće od slame. Američki Indijanci pred zimu su svoje domove izolirali puneći slamom prostor između vanjskog pokrova i unutarnje obloge zida. Rani doseljenici na američkom zapadu koristili su slamu za pokrivanje svojih domova, ali tek pred kraj 19. stoljeća pojava strojeva za baliranje slame omogućila je da se ona koristi i kao materijal za izradu nosivih građevinskih blokova.
Popularnost slame u građevini naglo je opala 40-ih godina prošlog stoljeća, ali već 70-ih slama se ponovno počela spominjati kao zdrav građevinski materijal koji nikako ne bi trebalo izbaciti iz upotrebe. Tek se 1990-ih slama ponovno našla u građevinskim pravilnicima.
Prednosti gradnje slamom
Gradnja slamom:
– Omogućuje iskorištavanje resursa koji bi inače bio poslan u otpad. U SAD-u se svake godine spali oko 200 milijuna tona slame.
– Omogućuje iskorištavanje lokalnih resursa. Slama se obično može naći u blizini mjesta gradnja, a time se višestruko smanjuju troškovi prijevoza koje metal i beton obično zahtjevaju.
– Osigurava brzu gradnju. Bale slame su jednostavne i lagane i zahtjevaju manje znanja od konvencionalnih načina gradnje.
– Relativno je jeftina zbog niske cijene sirovine (bala 3 do 8kn). Slamu zbog ograničenog roka trajanja poljoprivrednici često spaljuju, a dostupnost sirovine snižava cijenu.
– Omogućava veću otpornost građevine na potrese i udare vjetra. Slama je duktilan materijal i zbog te osobine konstrukcije od slame mogu izdržati potres, a istodobno su bale slame dovoljno debele i čvrste da izdrže nalete vjetra.
– Čini građevine vatrootpornim. Sama slama je izuzetno zapaljiv materijal, ali čvrsto balirana i ožbukana vatrootpornija je od većine konvencionalnih izolacijskih materijala. U dvosatnom testu koje je provelo Nacionalno istraživačko vijeće Kanade izdržala je temperaturu od 1010°C.
– Čini građevine energetski efikasnijim. Zbog visokog R-faktora troškovi grijanja i hlađenja prostora općenito su manji u objetima izgrađenim od slame.
Dodatna prednost slame kao termoizolatora je i činjenica da se stabljike u balama međusobno povezuju i stvaraju čvrstu vezu između bala, a takođe i popunjavaju pukotine i rasede i ne postoje hladni mostovi, preko kojih bi se prenosila temperatura izvana u unutrašnjost.
– Omogućuje bolju zvučnu izolaciju. Buku koja nastaje u prometu ili dolazi od neotesanih susjeda zidovi od slame držat će izvan Vašeg doma. Slama se čak koristi pri gradnji studija za snimanje jer umanjuje šumove. Ipak, na količinu vanjske buke u prostoru utječu i drugi faktori, poput vrste i broja ugrađenih prozora i vrata.
Ako se odlučite na gradnju slamom, morate biti sigurni da slama koju ćete koristiti pri gradnji nije predugo bila izložena vlazi, prašini niti insektima.
Zbog modernih zabluda i toga što se smatra nekonvencionalnim građevinskim materijalom, pri gradnji slamom trebali biste imati na umu sljedeće:
– U nekim pravilnicima slama nije priznata kao građevinski materijal i mogli biste naići na mnoge zapreke u pokušaju ishođenja dozvole za gradnju objekta.
– Mogli biste naići na nerazumijevanje susjeda koji će biti zabrinuti zbog usporedbe estetskih i ostalih vrijednosti vašeg objekta s okolinom.
– Konzervativni bankari i financijske institucije možda vam neće izaći u susret pri financiranju projekta. Trebali biste spremni objasniti prednosti svog projekta zajmodavcu.
– Kuće od slame se prodaju teže od tradicionalnih kuća. Zbog desetljeća sustavnog degradiranja slame kao građevinskog materijala, ona je, iako potpuno bezrazložno. izgubila povjerenja kupaca.
– Iz istog razloga iz kojeg biste mogli imati problema s financiranjem, mogli biste naići i na poteškoće pri osiguravanju objekta.
– Zbog problema s vlažnošću, građevinsku slamu se treba skladištiti na suhom mjestu i na vlagu ispitivati neposredno prije ugrađivanja, nikako dugo prije nego će biti korištena.
– Bale slame bi pri gradnji trebale biti usidrene jedna kraj druge kako se konstrukcija ne bi srušila. Za ovu svrhu najčešće se koriste drvo ili bambus.
– Ravno položene bale slame osiguravaju najbolje osobine i najduži vijek ožbukane slame.
– Bale bi međusobno trebale biti čvrsto povezane užetom ili žicom za baliranje.
– Nosive bale slame trebalo bi pustiti da „odstoje“ neko vrijeme prije nego što se ožbukaju.
– Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko djelo, nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli. Objekti izgrađeni od bala slame dizajnom ne moraju nimalo zaostajati za najnaprednijim arhitektonskim trendovima. Sve dok se slama koristi i održava na ispravan način.
Kuća od slame najčešće se sastoji od naslaganih redova bala na povišenom temelju, obično s nekim 
oblikom hidroizolacije između bala slame i potpornja. Bale se, s unutarnje ili vanjske strane, mogu povezivati klinovima od drveta, bambusa i čelika ili s površinskim žičanim mrežama, a nakon toga prevući žbukom baziranom na cementu, vapnu ili glini.
Kao što je bio slučaj s izvornim primjerima kuća, bale slame mogu funkcionirati i kao nosivi zidovi. Osim toga, građevine mogu imati i strukturne okvire od drugih materijala, obično drveta, što je osobito potrebno u sjevernijim regijama gdje težina snijega može nadići nosivu snagu zida, a slama služi kao izolacija i podloga za žbukanje.
U vlažnim klimama nužno je da završni slojevi (žbuka) budu propusni i osiguravaju ‘disanje’ zida. Ta činjenica unaprijed isključuje uporabu cementne žbuke koja se koristi kod nosivih zidova. Dodatni plus drvenog ili čeličnog okvira je mogućnost podizanja krova prije zidanja, što pruža zaštitu balama kada su one najosjetljivije na oštećenja vodom i na druge vremenske neprilike – tijekom cijele gradnje.
Bale slame također se mogu koristiti kao dio takozvanog SMS sustava zidanja, pri čemu je lagano obogaćena i pneumatski nanijeta žbuka (5 – 8 cm) na spojevima bala povezana s produljenom armaturom u obliku slova X. U ovom tipu zida cementna presvlaka ima i ulogu građe, pruža dodatnu zaštitu od potresa i požara, dok bale slame služe kao oplata i izolacija.
Održivost
Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivog izvora energije.
Kada objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Nema problema s otpadom.
Energetska efikasnost/izolacijska svojstva
Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K.
U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa.
Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt.
Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.
Zvučna izolacija 0
Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće.
Nizak rizik od požara
Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.
Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik.
Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Ne pokušavajte to kod kuće! Isto je i s balama slame.
Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima, iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema.
To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost, o čemu možete pročitati na stranicama Njemačkog instituta za građevinska ispitivanja.
Niski troškovi izgradnje
U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom.
Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kuna po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame.
Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kuna, što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova.
Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor), što još više poskupljuje cijelu stvar.
Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje slamom, moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da se u gradnju uključe neprofesionalni radnici. Često su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji.
Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Ako živimo u takvom podneblju da imamo pristup većoj količini gline, možemo, na primjer, iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće.
Na taj način se dodatno štedi na građevinskom materijalu – nije potrebno kupovati vapno i pijesak (čime bismo inače žbukali).
Strukturalna stabilnost
Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi.
Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – teoretski bi se mogli graditi i neboderi.
Zdravo životno okruženje
Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja.
Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća).
Kvaliteta zraka u kućama od slame bitno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.
Izgradnja je osnažujuća i zabavna
Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom.
Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku.
U patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja “muški” posao zbog količine fizičkog rada.
.
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA – Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.
Comments are closed.