„Kretanje i fizička aktivnost mogu zamijeniti mnoge lijekove, ali nijedan lijek ne može zamijeniti redovnu fizičku aktivnost.“
– dr. Tisso
Poznata je činjenica da bavljenje sportom pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. Vježbom popravljate svoje zdravlje i čuvate organizam od niza bolesti i poremećaja:
– stresa
– osteoporoze
– križobolje
– povećanog krvnog tlaka
– povećanog kolesterola
– povećanog šećera u krvi
– pretilosti
– karcinoma
U borbi protiv stresa, vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma. Vježbanje smanjuje nivo „hormona stresa“ – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Istraživanja potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom.
Tjelesna aktivnost smanjuje simptome križobolje s kojom se suočava čak 80% ljudi. Neaktivnost pojačava osjećaj boli, mišićne napetosti i ukočenosti križne i lumbalne regije leđa. Američko društvo za borbu protiv raka navodi je fizička aktivnost primarna komponenta u prevenciji nekih oblika karcinoma.
Prije svega se to odnosi na karcinome maternice, debelog crijeva, dojke i pluća. Vježbanje jača čovjekov imunološki sustav što pomaže u prevenciji karcinoma, ali i u usporavanju širenja malignih stanica.
Ljudi koji se aktivno bave sportom dokazano duže žive. Vježbanje potiče obnavljanje stanica mozga te pozitivno utječe na rad dijelova mozga zaduženih za pamćenje i učenje. Redovita fizička aktivnost produljuje seksualnu funkciju kod oba spola. Mišićna snaga i tonus, izdržljivost i tjelesna forma te srčana funkcija izrazito pozitivno utječu na spolnu moć i kod muškaraca i kod žena. Vježbanje je snažan antidepresiv koji potiče mentalno zdravlje.
Vježbanjem u trajanju od 30 minuta na dan 3-5 dana u tjednu, značajno popravlja simptome depresije.
Manjak fizičke aktivnosti jedan je od najčešćih faktora rizika od srčanih oboljenja. Vježbanje jača srce, a samo zdravo srce može lakše pumpati krv kroz organizam. Vježbanje pozitivno utječe na omjer HDL kolesterola (dobrog kolesterola) naspram LDL kolesterola (lošeg kolesterola) i triglicerida. Finska studija o prevenciji dijabetesa pokazuje da umjerena fizička aktivnost i uravnotežena prehrana smanjuju opasnost od razvoja šećerne bolesti čak za 50-60%.
Vježbanje pozitivno utječe na visok krvni tlak i smanjuje opasnost od srčanog udara.
Redovito vježbanje utječe na regulaciju tjelesne težine.
Veći broj potrošenih kalorija, od onih unesenih hranom dovodi do gubljenja viška kilograma.
Također, vježbanje ubrzava metabolizam što utječe na usporavanje taloženja masnih naslaga.
Bavljenje sportom povećava mišićnu masu i smanjuje masno tkivo.
Aktivno bavljenje nekim oblikom tjelesne aktivnosti zdravo je za ljudske kosti. Sport usporava osteoporozu i propadanje kostiju koji su usko povezani sa starenjem.
Ukoliko patite od nesanice, vježbanje će vam pomoći u borbi protiv neprospavanih noći. Prirodno povećanje tjelesne temperature u periodu od čak 5-6 sati nakon vježbanja olakšat će vam spavanje.
ZATO, ŽELITE LI POPRAVITI SVOJE ZDRAVLJE I PRODUŽITI ŽIVOTNI VIJEK, ODITE U PRVU TERETANU. ZA NAJVEĆI DIO BOLESTI KOJE IMATE, SAMI STE KRIVI.
Izvor: Body – Building – Dr. Roso
